Vaskršnji ili Časni post ove godine počinje u ponedjeljak 3. marta. Sastoji se od sedam strogih nedjelja, a svaka sa sobom nosi posebna pravila koja treba da se ispoštuju.
Naime, post u hrišćanstvu je uspomena na podvig koji je učinio Isus Hristos. Poslije krštenja u reci Jordan, Isus pun Duha Svetoga povukao se u palestinsku pustinju, gdje je proveo 40 dana, izbjegavajući bilo kakvu hranu. Tako je u dane posta obavezno uzdržavanje od mrsne hrane. Pravi post ima dvije strane duhovnu i tjelesnu. Duhovna strana posta ogleda se u uzdržavanju i od zlih misli, kao i od bilo kakvog grijeha.
Vrijeme posta je i vrijeme našeg oproštaja onima koji su nam neko zlo nanijeli. To je vrijeme ljubavi, milosrđa i uzdizanja u vjeri, do čega se stiže svakodnevnim molitvama. Tjelesna strana podrazumijeva promjenu načina ishrane i potpuno izbjegavanje određene vrste hrane. U pravoslavlju, hrana ima i duhovnu stranu, jer se vjeruje da se jelom bogosluži, kao što se na bogosluženju jede, pričešćuje.
– Tjelesni post je uzdržavanje od mrsne hrane ali, postoji i duhovni post koji je razmatranje duhovnog stanja i način da se ono što je negativno iz duše iščupa i na tom mestu posadi ono što je dobro – objasnio je jednom prilikom patrijarh Pavle.
Vaskršnji post sastoji se od sedam strogih nedjelja, a svaka sa sobom nosi posebna pravila koja treba da se ispoštuju.
Prva nedjelja – Čista nedjelja
Ova nedjelja se naziva i Todorova ili Teodorova nedjelja. Za vrijeme prvih dana ove nedjelje ne pale se ognjišta i žene ne treba da kuvaju, nego se jede ranije pripremljena hrana.
Druga nedelja – Pačista nedjelja
Drugu nedjelju Velikog posta treba ispostiti na vodi od ponedjeljka do petka, dok je u subotu i nedjelju dozvoljeno jesti hranu spremljenu na ulju.
Treća nedjelja – Krstopoklona nedjelja
Tokom treće nedjelje posta pravoslavni hrišćani poklanjaju se Časnom krstu. Tokom ove nedjelje trebalo bi suzdržavati se od svih iskušenja duha.
Četvrta nedjelja – Sredoposna nedjelja
Ove nedjelje ne treba izgovarati ružne riječi, čak ni u šali i treba se posvetiti radu.
Peta nedjelja – Gluva nedjelja
Naziv je dobila po tome što je prošlo puno vremena u postu i dolazi vrijeme ćutanja, pokajanja, gluvo vrijeme. U Gluvu nedjelju crkva zabranjuje sva veselja, svirke, pjesmu i zabave.
Šesta nedjelja – Cvjetna nedjelja
Najznačajniju ulogu u ovoj nedjelji imaju biljke i cvijeće. Prema vjerovanju ništa što cvjeta ne treba sijati, jer će u tom slučaju neće biti ploda. Običaj je da se ovih dana pletu vjenčići od vrbovih grančica i cvijeća.
Sedma nedjelja – Stradalna nedjelja
Posljednju nedjelju pred Vaskrs, vjernici provode u strogom postu, molitvi i pokajanju, prenosi Kurir.
Srpskainfo/FOTO: FREEPIK
