Usljed promjene javnog mnjenja i raspoloženja u vezi s pitanjem migranata, kao i zbog rata u Ukrajini, u posljednjih nekoliko godina došlo je do velikih političkih promjena u EU kad je u pitanju odnos prema bezbjednosnim pitanjima.
EU je više novca usmjerila u bezbjednost, čuvanje spoljnih granica, uvezivanje sistema za pohranjivanje i čuvanje biometrijskih podataka, kao i u naoružavanje.
Za BiH najvažniji dio se odnosi na pitanja bezbjednosti granica, azila i viznog režima. Evropski parlament juče je usvojio odavno pripremana zakonska rješenja o olakšavanju aktiviranja suspenzije bezviznog režima za zemlje koje krše ljudska prava, predstavljaju bezbjednosnu prijetnju i imaju problem s viškom azilanata i vraćanja u zemlje porijekla. BiH nije u fokusu ovih mjera, već zemlje koje su najviše poznate po pitanju ilegalnih migranata, ali i bezbjednsonih prijetnji povezanih s Rusijom. Međutim, ako se ove mjere aktiviraju, i za zemlje zapadnog Balkana biće lakše da im vize budu suspendovane. Podsjećanja radi, zapadni Balkan već je u posebnom monitoringu u sklopu mehanizma o liberalizaciji bezviznog režima. U ovom monitoringu zemlje regiona treba da se prilagođavaju evropskoj spoljnoj, bezbjednosnoj i viznoj politici, a zauzvrat i dalje mogu da uživaju u slobodnom putovanju u šengenski prostor.
Kada je riječ o novom zakonu u Evropskom parlamentu, pojašnjeno je da će zakon olakšati oduzimanje prava na bezvizna putovanja u EU državama koje predstavljaju bezbjednosni rizik, krše ljudska prava, ako imaju povećan broj zahtjeva za azil iz tih zemalja i drugih razloga. Takođe, kako je navedeno, zakon uvodi nove razloge za pokretanje suspenzije, kao što su hibridne prijetnje, poput državom sponzorisane instrumentalizacije migranata, šeme za dobijanje “zlatnih viza” koje mogu dovesti do bezbjednosnih rizika, neusaglašenost sa viznom politikom EU, kršenja Povelje Ujedinjenih nacija, međunarodnog prava, ljudskih prava ili humanitarnog prava, kao i nepoštovanje odluka međunarodnih sudova. Napomene radi, “zlatne vize” predstavljaju šemu po kojoj državljanstvo zemlje EU može dobiti stranac koji uloži određen kapital u tu zemlju ili kupi skupu nekretninu.
“Razlozi uključuju prijetnje unutrašnjoj bezbjednosti, uključujući porast teških krivičnih djela koja počine državljani te zemalja, kao i značajan porast neuspješnih zahtjeva za azil, odbijenih ulazaka ili broja ljudi koji prekorače dozvoljeni boravak”, pojašnjeno je u saopštenju Evropskog parlamenta.
Novi zakon će se primjenjivati na svaku od 61 zemlje čiji građani trenutno mogu da putuju u šengenski prostor bez vize. Na osnovu njegovih odredaba Evropska komisija će moći ponovo da uvede vize za određenu zemlju kada postoje bezbjednosne sumnje, prvo privremeno, dok traje istraga i dijalog, a zatim trajno, ako se problemi nastave.
“Ove dopune usklađuju razloge za suspenziju sa razlozima za odobravanje bezviznog režima, s ciljem da se stvori efekat odvraćanja. Postojeći razlozi, uključujući bezbjednosne zabrinutosti i nedostatak saradnje u readmisiji, ostaju na snazi”, naglašeno je u obrazloženju dokumenta.
Da bi zakon i formalno stupio na snagu, mora ga usvojiti i Savjet EU, koji predstavlja zemlje članice EU.
Ovaj zakon usvaja se nekoliko dana prije stupanja na snagu novih mjera na spoljnim granicama EU EES o kontroli ulaska u šengenski prostor. Građani trećih zemalja, uključujući i BiH, će od 13. oktobra pri prvom narednom ulasku u EU davati biometrijske podatke, koji će pri narednim prelascima granice pomoći utvrđivanju njihovog identiteta, što bi trebalo da poveća i bezbjednost šengenskog prostora i ujedno olakša prelaz granica.
