Uprkos svakodnevnom utisku da potrošnja kafe u našoj zemlji ni najmanje ne jenjava, a njena cijena rapidno raste, podaci Uprave za indirektno oporezivanje BiH pokazuju kontinuiran pad naplate akciza na taj visokotarifni proizvod, što upućuje na zaključak da crni napitak kroz našu zemlju u velikoj mjeri teče ilegalnim kanalima.
Kafa je za većinu građana Bosne i Hercegovine jedini luksuz koji sebi mogu priuštiti u opštoj besparici i tradicija od koje ne odustaju unprkos sve upitnijem kvalitetu tog napitka na domaćem i divljanju njegovih cijena na globalnom tržištu. Iako svakodnevica potvrđuje da potrošnja kafe u Bosni i Hercegovini ni najmanje ne jenjava, a cijena joj kontinuirano raste (prema podacima državne Agencije za statistiku, kilogram mljevene kafe u septembru ove godine koštao je 19,6 KM, za gotovo dvije KM više nego istom prošlogodišnjem mjesecu) akcizni prihodi od uvoza tog visokotarifnog proizvoda su u padu, što ukazuje na zaključak da njegova velika količina u našu zemlju ulazi švercerskim kanalima.
Prema podacima iz novog Biltena Odjeljenja za makroekonomsku analizu Uprave za indirektno oprezivanje BiH, učešće akciza na kafu u posljednje tri godine kretalo se između 1,9 i 2,3 posto ukupnih akciznih prihoda, pri čemu su najveći bili u 2021. godini, nakon čega je u 2022. zabilježen pad naplate za 8,7 posto, a u 2023. dodatno usporavanje od 0,5 posto.
Izvor: business-magazine.ba
