Centralna banka Bosne i Hercegovine (CBBiH) je u prošloj godini, u skladu sa novim strateškim opredjeljenjem, povećala učešće monetarnog zlata u ukupnom portfoliju deviznih rezervi kupovinom dodatne količine zlata.
Učešće monetarnog zlata, prema podacima na kraju februara ove godine, u ukupnim deviznim rezervama CBBiH iznosi oko 3,5 posto.
“Ta količina je najveća količina monetarnog zlata koju je CBBiH ikada od osnivanja posjedovala. Na nivo učešća monetarnog zlata u ukupnim deviznim rezervama utiče tržišna vrijednost zlata koja je promjenjiva kategorija, ali i ukupni nivo deviznih rezervi koji se svakodnevno mijenja ovisno o potražnji za domaćom valutom”, rekli su Feni iz CBBiH.
CBBiH zbog zakonskih ograničenja, kako su dodali, ima limitiran broj instrumenata u koje može investirati svoje devizne rezerve te je procijenjeno da zlato i sa relativno malim učešćem doprinosi divezifikaciji.
Zlato, kao aktiva koje je preferirana za zaštitu od geopolitičkih i finansijskih rizika, ima pozitivan doprinos diverzifikaciji portfolija, koja za cilj ima zaštitu od finansijskih rizika, kao i za zaštitu od kreditnog rizika.
Iznos zlata koje CBBiH može držati u svom portfoliju se utvrđuje u skladu sa zakonskim okvirom, kao i strateškim opredjeljenjem.
Prema strateškom opredjeljenju CBBiH, koje je zasnovano na procijenjenom nivou tržišnog rizika kojeg centralna banka koja funkcioniše po aranžmanu valutnog odbora može preuzeti, u 2024. godini je procijenjeno da postoji prostor za povećanje učešća monetarnog zlata u portfoliju deviznih rezervi CBBiH. U skladu sa navedenim, CBBiH je kupila dodatnu količinu zlata.
“Cijena zlata, uz povremene kratkotrajne korekcije, bilježi trend rasta. Kako se zlato percipira kao sigurna imovina za osiguranje od geopolitičkih i ekonomskih nestabilnosti, a uslijed zabrinutosti zbog trgovinskih tenzija i potencijalne globalne recesije, investitori sve više ulažu u isto što podržava i rast cijene “, ističu iz Centralne banke BiH.
Naglašavaju da CBBiH pažljivo prati kretanja na finansijskim tržištima te će, kao i do sada, sve buduće odluke donositi na bazi zakonom propisanih ograničenja, kao i svih drugih relevantnih faktora.
Profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Sarajevu Adnan Rovčanin kaže da zlato jeste jedan od (naj)sigurnijih oblika ulaganja, posebno u uslovima rizika i neizvjesnosti, kakvi su trenutno u svijetu.
“To je i jedan od ključnih razloga da u uslovima naglašenog rizika i neizvjesnosti, investitori “bježe u zlato”. Stoga je potražnja za zlatom znatno porasla, pa je i cijena zlata dostigla istorijski maksimum”, naveo je Rovčanin.
Generalno, kako je dodao, ulaganje u zlato se isplati, a to pokazuje i istorijski trend rasta cijena zlata, uz oscilacije koje su uzrokovane svjetskim ekonomskim, političkim i drugim kretanjima.
“Ipak, investiranje u zlato zavisi i od stava i očekivanja investitora. Da li investitor preferira minimiziranje rizika, ili maksimiziranje prinosa na ulaganja. To su i dva osnovna kriterija selekcije portfolija. Prvi kriterij – minimiziranje rizika, ide u prilog investiranju u zlato, kao sigurnoj investiciji. Drugi kriterij, više ide u prilog drugim oblicima ulaganja koja donose, osim kapitalne dobiti (prinos po osnovu rasta cijena) i prinos po osnovu naknade za uložena sredstva (dividenda, kamata, profit)”, rekao je Rovčanin.
Ekspertni tim Centralne banke BiH na čelu sa guvernerkom Jasminom Selimović, prema njegovim riječima, sigurno je koristio relevantne informacije na osnovu kojih je sačinio detaljnu analizu postojećeg stanja, kao i procjene sveukupnih budućih svjetskih kretanja, koja su ključna za kretanja cijene zlata.
Cijena zlata porasla je u petak daljnjih 0,6 posto, na rekordnih 3.073 dolara za uncu. Zbog nesigurnosti na financijskim tržištima, cijena zlata porasla je od početka godine više od 17 posto, pa je na putu najvećeg kvartalnog skoka još od 1986. godine.
