Državna vlast u Bosni i Hercegovini je prošle godine usvojila novi Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, što je bio jedan od značajnijih uslova na EU putu BiH. Nakon što su u Republici Srpskoj pokušali zabraniti SIPA-u, otvorilo se pitanje o provjeri transakcija većih od 30.000 KM.
Ovim zakonom, koji je usvojen u Parlamentarnoj skupštini BiH, banke i notari u cijeloj zemlji su obavezani da moraju prijaviti SIPA-i svaku transakciju veću od 30.000 KM.
No, ovaj zakon je u RS-u postao upitan nakon što su poslanici u entitetskoj skupštini nedavno donijeli odluku da SIPA više ne može djelovati u RS-u. Shodno tome, osam banaka, koje su kao posebno pravno lice registrovane u ovom entitetu, i predsjednika entitetske notarske komore Borislava Radića pitali smo da li i dalje transakcije prijavljuju SIPA-i.
Nijedna banka nije odgovorila na naš pismeni upit, a ni telefonski nismo uspjeli stupiti u kontakt s onima koji bi nam mogli odgovoriti. S druge strane, Radić nije želio ništa kazati o tome kako postupaju notari. Međutim, portal Capital, pozivajući se na neimenovane bankare i notare, nedavno je objavio da oni sarađuju sa SIPA-om uprkos spomenutoj odluci Narodne skupštine RS-a (NSRS).
Iz komentara na ovo pitanje na jučerašnjoj konferenciji za medije je vidljivo da predsjedniku NSRS-a Nenadu Stevandiću (Ujedinjena Srpska) nema ništa sporno u tome što banke i notari sarađuju sa SIPA-om.
“Ako treba da spriječimo neke narko-grupe koje nam truju djecu, možemo sarađivati i s FBI-om, kao i sa SIPA-om koja je registrovana u Sarajevu. Ne mislim da je to išta sporno”, rekao je Stevandić.
Sve prethodno navedeno pokazuje kolika je pravna neizvjesnost u RS-u. Naime, ako banke i notari postupaju po odluci NSRS, krše Zakon o sprečavanju pranja novca i finansiranja terorizma, a ako postupaju po ovom zakonu, onda krše neustavne zakone NSRS-a. Iako bi trebalo biti jasno da su državni zakoni iznad neustavnih entitetskih, mnogi u RS-u su u strahu s obzirom na prijetnje vlasti da će procesuirati svako kršenje nedavno donesenih zakona u NSRS-u.
Ova pravna neizvjesnost ne pogađa samo one koji žive u RS-u, već sve u BiH. Između ostalog, jako je štetna po domaće i strane investitore.
Podsjećamo, Bosna i Hercegovina je bila na “crnoj listi” Evropske unije i Grupe za finansijsku akciju protiv pranja novca (FATF) zbog neadekvatne regulacije borbe protiv pranja novca.
