Možda ste primijetili da vam je krvni pritisak ujutru viši nego u drugim dijelovima dana. To nije slučajnost. Naš organizam ima svoj unutrašnji sat, pa se pritisak tokom spavanja smiruje, a čim otvorimo oči, naglo skače.
Kod nekih ljudi taj skok je toliko izražen da može biti rizičan i naziva se jutarnja hipertenzija. Upravo tada, u ranim jutarnjim satima, najčešće se dešavaju srčani i moždani udar.
Zašto dolazi do jutarnjeg porasta pritiska?
Razlozi su različiti i obuhvataju i medicinske i životne faktore. Nekada je problem u samoj terapiji – doza lijeka može biti preslaba, ili je lijek kratkog dejstva pa “popušta” prije nego što osoba uzme sljedeću dozu. Dešava se i da organizmu ne odgovara propisani lijek , pa je potrebna promjena terapije. To su situacije koje zahtijevaju razgovor sa ljekarom i nikako se ne smiju rješavati na svoju ruku.
Na pojavu jutarnje hipertenzije utiču i zdravstveni problemi poput neliječene hipertenzije, povišenog holesterola, bolesti srca, apneje u snu, dijabetesa ili bolesti bubrega. Endokrini poremećaji, poput disbalansa hormona štitaste žlijezde ili Cushingovog sindroma, takođe mogu biti okidač. Ni životne navike nisu zanemarljive – cigarete, alkohol, mnogo soli i masnoća u ishrani i premalo kretanja podižu pritisak i otežavaju njegovo jutarnje “buđenje”.
Kako izgleda tipičan ritam krvnog pritiska?
Normalno je da pritisak padne tokom noći, a zatim poraste nakon buđenja. Kod osoba sa jutarnjom hipertenzijom taj porast je nagao i previše izražen. Iako visok pritisak često ne daje jasne simptome, neki ljudi primijete vrtoglavicu, crvenilo lica ili tačkice pred očima. Ipak, jedini pouzdan način da znate šta se dešava jeste redovno mjerenje pritiska.
Kako se otkriva i ko je u riziku?
Ljekar najčešće savjetuje mjerenje kod kuće odmah nakon buđenja i u popodnevnim satima, kako bi se dobila prosječna vrijednost. Kada postoji sumnja, koristi se i 24-časovni monitoring pritiska, uz dodatne analize i pregled srca. Najveći rizik imaju starije osobe, posebno iznad 65 godina, oni koji imaju višak kilograma, puše, konzumiraju alkohol, pate od stresa ili lošeg sna. Ako postoji porodična istorija hipertenzije, rizik je još veći.
Jutarnja hipertenzija i kafa?
Ako osoba koja ima jutarnju hipertenziju odmah nakon buđenja popije kafu, rizik se dodatno povećava. Razlog je što kofein djeluje kao stimulans – ubrzava rad srca, podiže nivo adrenalina i može privremeno da povisi krvni pritisak za nekoliko stepeni. Kod nekoga ko već ima visok jutarnji pritisak, ova kombinacija može da dovede do naglog porasta vrijednosti, što dodatno opterećuje krvne sudove i srce. U takvim okolnostima, povećava se vjerovatnoća za srčani udar, moždani udar ili ozbiljne aritmije, pogotovo ako postoje i drugi faktori rizika poput stresa, pušenja ili neregulisane terapije.
Kako se liječi i kontroliše jutarnja hipertenzija?
Osnova je pravilna terapija, prilagođena uz konsultaciju sa ljekarom. Nekada je dovoljno promijeniti vrijeme uzimanja lijeka, a ponekad je potrebna kombinacija različitih antihipertenziva. Podjednako je važan način života: smanjenje unosa soli i masne hrane, prestanak pušenja, ograničavanje alkohola, redovno kretanje i tehnike za smanjenje stresa, poput joge ili meditacije.
Može li se spriječiti opasni jutarnji skok pritiska?
Dobra vijest je da može. Zdrav stil života, dosljedno uzimanje terapije i kontrola pridruženih bolesti značajno smanjuju rizik. Redovno mjerenje pritiska je ključ, jer daje pravi uvid u to šta se dešava u jutarnjim satima. Upravo ta kontrola može biti razlika između dana kada je pritisak stabilan i ozbiljnih komplikacija kao što su infarkt i šlog
Jutarnja hipertenzija je stanje koje mnogi ljudi i ne prepoznaju, a može biti veoma opasno. Zato je važno slušati signale tijela, redovno mjeriti pritisak i brinuti o zdravim navikama. Ako jutro počinje sa visokim vrijednostima, to je znak da se obavezno treba posavjetovati sa ljekarom. Na vrijeme prepoznat i liječen problem može spasiti srce, mozak i život, prenosi Telegraf.
