Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas, 27. septembra, proslavljaju Vozdviženje Časnog krsta – jesenji Krstovdan, veliki hrišćanski praznik posvećen uspomeni na pronalazak i uzdizanje Časnog krsta na kojem je, prema hrišćanskom predanju, raspet Isus Hristos.
poslova, u nekim krajevima postojalo je vjerovanje da na Krstovdan kuću treba urediti i pripremiti za zimu.
U narodnoj tradiciji smatralo se da sređen dom simbolizuje red i spremnost porodice za novo godišnje doba.
Narod vjerovao da se na Krstovdan zmije povlače
Jesenji Krstovdan imao je posebno mjesto i u starom narodnom kalendaru.
Prema jednom od vjerovanja, na Krstovdan se zmije povlače u svoja zimska skloništa, pa ih nakon ovog praznika više ne bi trebalo viđati.
Takva vjerovanja najvjerovatnije su nastala posmatranjem prirode i promjena koje dolaze sa početkom jeseni.
Postojao je i običaj da se oko Krstovdana pripremaju rupe za sadnju voćaka. Vjerovalo se da će voćke posađene u pripremljenu zemlju dobro napredovati i razgranati se.
Kakvo vrijeme bude na Krstovdan, takva će biti zima
Kao i za mnoge druge velike praznike, narod je pažljivo posmatrao vrijeme na Krstovdan i na osnovu njega pokušavao da predvidi kakvi će biti naredni mjeseci.
Tako su nastala brojna narodna vjerovanja:
ako je na Krstovdan oblačno, vjerovalo se da će zima biti bogata snijegom;
ako je dan suv i bez padavina, očekivala se sušna naredna godina;
ako laste ostanu do Krstovdana, vjerovalo se da zima neće biti oštra;
tiha kiša na Krstovdan, prema narodnom vjerovanju, najavljuje blagu zimu;
grmljavina oko Krstovdana smatrala se nagovještajem rodne godine;
topao i suv septembar, prema starim narodnim prognozama, mogao bi da najavi hladan i kišovit oktobar.
Postojalo je i vjerovanje da vrijeme oko Krstovdana može da nagovijesti kakvo će biti vrijeme u martu naredne godine.
Naravno, riječ je o narodnim meteorološkim vjerovanjima, a ne o naučno utemeljenim vremenskim prognozama.
Krstovdan i vraćanje dugova
Među starim običajima pominje se i vraćanje dugova na Krstovdan.
U narodnoj tradiciji to je imalo simbolično značenje – čovjek je trebalo da izmiri obaveze prema drugima i u novi period godine uđe bez starih dugova.
Tako je Krstovdan, pored vjerskog značaja, u narodnoj kulturi postao i svojevrsna granica u godišnjem ciklusu.
Jesenji i zimski Krstovdan
U narodu se naziv Krstovdan koristi za dva datuma tokom godine.
Jesenji Krstovdan, odnosno Vozdviženje Časnog krsta, proslavlja se 27. septembra i posvećen je Časnom krstu.
Zimski Krstovdan obilježava se 18. januara, uoči Bogojavljenja. On je dio prazničnog ciklusa vezanog za Bogojavljenje i Hristovo krštenje na rijeci Jordan.
Iako u narodu nose isti naziv, ova dva dana imaju različito mjesto i značenje u crkvenom kalendaru.
Krst kao simbol hrišćanske vjere
Za pravoslavne hrišćane Krstovdan je prije svega praznik Časnog krsta, jednog od najvažnijih simbola hrišćanstva.
Zbog toga je naglasak praznika na molitvi, postu i podsjećanju na Hristovo stradanje, dok su se tokom vijekova oko crkvenog praznika razvili brojni lokalni narodni običaji.
Neki od njih i danas žive, dok su drugi ostali zabilježeni kao dio narodne tradicije i svjedočanstvo o načinu na koji su prethodne generacije povezivale crkveni kalendar, prirodu i svakodnevni život.
