U narodu se Sveti Prokopije smatra zaštitnikom djece, nevjesti, porodica, rudara i svih koji prolaze kroz teška životna iskušenja. Na njegov praznik vjernici posebno upućuju molitve za zdravlje, porod, blagoslov i napredak u domu.
Od rimskog vojvode do Hristovog mučenika
Prema crkvenom predanju, Sveti Prokopije rođen je u Jerusalimu pod imenom Neanije.
Bio je vojvoda u službi Rimskog carstva i dobio je zadatak da progoni hrišćane. Međutim, na putu ka izvršenju naređenja doživio je veliko duhovno preobraćenje.
Predanje kaže da mu se ukazao raspeti Hristos i časni krst, nakon čega se njegov život potpuno promijenio.
Poslije krštenja dobio je ime Prokopije i javno je ispovijedao hrišćansku vjeru, zbog čega je bio izložen teškim mukama i na kraju postradao za Hrista.
Čudesno preobraćenje vojvode Neanija
Žitije Svetog Prokopija navodi da je rođen od oca hrišćanina i majke koja je bila neznaboškinja. Nakon očeve smrti, majka ga je vaspitavala u duhu rimskog mnogoboštva.
Kada je odrastao, car Dioklecijan ga je uzeo u vojnu službu i povjerio mu zadatak da sa vojskom ode u Aleksandriju i progoni hrišćane.
Na tom putu dogodilo mu se čudo slično onome koje je doživio apostol Pavle.
Prema predanju, usred noći dogodio se snažan zemljotres, a Neaniju se javio Gospod sa riječima:
„Neanije, kamo ideš i na koga ustaješ?“
Kada je upitao ko mu se obraća, u vazduhu se pojavio presvijetli krst i začuo se glas:
„Ja sam Isus raspeti, Sin Božji.“
Taj događaj potpuno je promijenio život rimskog vojskovođe. Napravio je krst kakav je vidio i nakon toga postao hrišćanin.
Stradanje i mučenički vijenac
Nakon što je odbio da se odrekne hrišćanske vjere, Sveti Prokopije je uhapšen i mučen.
Prema predanju, dok je bio u tamnici, ponovo mu se javio Hristos, krstio ga i dao mu ime Prokopije.
U tamnici mu je prišlo dvanaest žena koje su takođe ispovijedile hrišćansku vjeru. On ih je poučavao vjeri i pripremio za mučenički podvig.
Među onima koji su prihvatili hrišćanstvo bila je i njegova majka, a svih trinaestoro stradalo je za vjeru.
Sveti Prokopije je postradao u Kesariji Palestinskoj 303. godine.
Zaštitnik braka i porodice
Sveti Prokopije se u pravoslavnoj tradiciji posebno poštuje kao zaštitnik porodice i braka.
Njegovo ime se pominje u činu crkvenog vjenčanja, zajedno sa svetim carem Konstantinom i caricom Jelenom.
Zbog toga se u pojedinim krajevima vjeruje da je današnji dan posebno pogodan za sklapanje brakova i molitvu za porodičnu sreću.
Narodni običaji i vjerovanja
Iako Sveti Prokopije u crkvenom kalendaru nije označen kao crveno slovo, ovaj praznik se u narodu izuzetno poštuje.
Prema narodnim običajima:
Sveti Prokopije se ubraja među ognjene svece, zajedno sa Svetim Ilijom i Ognjenom Marijom.
Vjeruje se da na ovaj dan nije dobro obavljati teške fizičke poslove, posebno radove sa teškim alatom i u zemlji.
U nekim krajevima postoji vjerovanje da nije dobro ići u šumu ili kupati se u rijekama i tekućim vodama.
Vjernici izbjegavaju svađe, psovke i sukobe, nastojeći da praznik provedu u miru i molitvi. Mnogi danas odlaze u hramove, pale svijeće i mole se Svetom Prokopiju za zdravlje, zaštitu porodice i blagoslov u životu.
Glas Srpske
