Srpska pravoslavna crkva i njeni vjernici danas slave dan Svete Petke Trnove, pa iako nije “crveno slovo”, kod Srba se ovaj praznik veoma poštuje.
Takođe, mora se znati da ovo nije Sveta Petka, koja se slavi 27. oktobra, što se često u narodu pomiješa.
Danom Svete Petke Trnove završava se “ciklus ženskih praznika” u koje spadaju i Ognjena i Blaga Marija.
Praznik Trnove Petke, kako se u narodu najčešće naziva, spada u nepokretne i svake godine slavi se 8. avgusta po gregorijanskom ili 26. jula po julijanskom kalendaru, prenosi Kurir.
Sveta Petka Trnova rođena je u Rimu u hrišćanskoj porodici. Poslije smrti roditelja se zamonašila, ali je prije odlaska u manastir svo nasljeđeno imanje podijelila sirotinji. Propovijedavši, u to vrijeme (II vek naše ere), još zabranjenu Hristovu vjeru, potkazali su je caru Antoninu Piju i doveli pred njega, ali ona ga je izliječila od duge bolesti posle čega je i sam prihvatio hrišćanstvo.
Zbog propovijedanja hrišćanstva zatvarana je i mučena, a na kraju i pogubljena mačem u prvoj polovini drugog vijeka. Njene mošti čuvaju se u Carigradu. Na freskama i ikonama predstavljena je u monaškoj odjeći sa krstom, kao simbolom stradanja, u jednoj ruci i grančicom mirte u drugoj ruci.
Na Trnovu Petku, koja je ženski praznik, žene ne bi trebalo da mijese, kuvaju, peru veš, iznose pepeo ili rade bilo koji posao u kući kako ne bi navukle gnijev svetiteljke. Prema narodnom vjerovanju na praznik Trnove Petke ne radi se, da tokom godine ne bi trnule ruke. Mlade djevojke, vjeruje se, treba da beru cvijeće i njime kite kuće kako bi u domovima vladala sloga i mir. Djevojčicama se oblače nove haljinice kako bi ih u narednoj godini pratila sreća.
Molitva Svetoj Petki Trnovoj
Sveta Petko, Božja svetiteljko, moli Boga za nas. Udostojila si se gledanja lica Božja kao čedo našeg naroda, slavna Petko svetiteljko, pa imamo slobodu tebi govoriti, srodnici našoj, i tebe moliti za spasenje duša naših.
