Gradonačelnik Banjaluke Draško Stanivuković, u današnjoj posjeti Bijeljini, bio je na sastanku sa članovima Zanatsko-preduzetničke komore Bijeljina.
„On je neko ko na političkoj sceni igra značajnu ulogu i ima značajno mjesto. To nama ovdje daje nadu da kroz današnje, a mi se nadamo i buduće razgovore, možemo stvoriti prostor za poboljšanje uslova rada, za relaksaciju poslovnog ambijenta kako bijeljinskih tako i preduzetnika Republike Srpske. Porazna je činjenica da se, nažalost, sve manje i sve rjeđe čujemo, a i razumijemo, nažalost, sa predstavnicima vlasti. Javnost je imala prilike da čuje i naše proteste u vrijeme donošenja Izmjena zakona o porezu na dohodak. I, inače, u vrijeme fiskalizacije, mi smo smatrali da smo imali sistem koji je funkcionisao sasvim korektno, čak krenuli u sistem defiskalizacije, onda evo ponovo iz početka došli u situaciju da idemo frontalnom fiskalizacijom, koja je najavljena opet kao besplatna, a ispostavilo se da nije, i preduzetnici mjesečno plaćaju oko 34 marke, otprilike, što je svakako nešto, što je namet koji nisu očekivali. Generalno, ima toliko tema o kojima trebamo razgovarati i kažem, iskreno, nadam se da će se to u budućnosti dogoditi. Novi zakon je od 1. januara Zakon o samostalnim preduzetnicima. On je, činjenica, uveo neke dodatne olakšice i dio naših zahtjeva je uvažen, ali, s druge strane, ono osnovno na čemu mi insistiramo, a to je da preduzetnik za svoje obaveze odgovara imovinom svoje preduzetničke radnje, a ne cjelokupnom svojom imovnom“, rekao je Mile Stević, Predsednik udruženja „Preduzetnik“ iz Bijeljine.
Kako kaže, u Bijeljini ima između 2.500 i 2.600 preduzetničkih radnji, a samo u januaru je u RS odjavljeno 177 radnji.
Jovan Vasilić, predsjednik Udruženja potrošača ”Zvono” Bijeljina kaže da je vidljivo da se ovih dana organizuju protesti, zbog nezadovoljstva građana usljed porasta cijena.
„Ovo je prilika da malo sugerišemo i da kažemo šta bi to i na koji bi način mogli nešto uraditi, da se ovi problemi dugoročnije riješe, jer ovo sve što se do sada radi i na nivou Federacije, kao i na nivou Republike Srpske, oko tog zaključavanja cijena, je sve što se može riješiti – kratkog daha i uvijek ima neko ograničeno vrijeme trajanje, što ne može doprinijeti nekom boljem planiranju. Ovdje su preduzetnici koji znaju da oni moraju imati dugoročni program da znaju kako i koliko će šta moći da uračunaju, da bi mogli konačnu cijenu da izdaju svog rada, bez obzira da li je to usluga ili proizvod, koji na kraju mi svi kao potrašači moramo platiti. Prvo, kod nas dolazi do veoma čestih promijena cijena energenata koji ulaze svima u proizvodnju, svi ih uračunavaju. Zatim je prisutna inflacija. Mi uglavnom kukamo na trgovice, a inače se može dio odgovornosti prenijeti i na proizvođače koji unaprijed ugrađuju te svoje proizvode ne samo u eventualno buduću inflaciju, nego i ono što se najavljuje kao poskupljenja svega i svačega. Na kraju to mi, kao potrošači, moramo svi da platimo. Šta bi tu, možda, se moglo uraditi? Prvo, izmjene određenih stopa, kad već govorimo o PDV-u. Znači, to bi trebalo svakako napraviti diferenciranu stopu, tu treba uraditi kao što se radi u okruženju, vidjeti koje su to stope i, naravno, određeno vrijeme da se to prilagodi. Druga stvar, odnosi se na ono, što kažu, uračunavanje tih eventualnih poskupljenja. Znate, veoma teško je uraditi kalkulaciju nekog proizvoda. U svakom slučaju, tu se mora pomoći sa strane države, određenim rasterećenjem“, objasnio je Vasilić.
Gradonačelnik Banjaluke, Draško Stanivuković, rekao je da je dobro razgovarati u sastavu – udruženja, zanatlije, preduzetnici i, naravno, potrošači, jer jedno bez drugog ne može.
„Zainteresovan sam sa dva aspekta za ovu temu. Naravno, kao Gradonačelnik Banjaluke, ali i kao neko ko ima i veliku institucionalnu, ali i veliku političku odgovornost. Zagovornik sam, duboko vjerujem da treba da u ovoj državi napravimo nešto što se zove diferencirana stopa PDV-a, različita stopa PDV-a. PDV ne može da bude jednak na nešto što kupujete svaki dan, da vam treba za život, hljeb, pavlaka, luk, sir… i onda dođe da kupite sat neki ili auto neki ili nešto što treba rjeđe, odnosno luksuz i da to jednako košta i plaćate kao nešto što znači za vas da opstanete. Lijekovi. Kako može da bude lijek tako skup? Zašto su lijekovi kod nas najskuplji? Zašto je lijek u Srbiji jeftiniji nego ovdje? Ne treba da bude. Ovdje su plate manje. Ovdje je prosječna plata manja, treba da bude veća… Nema nijedan razlog da to bude tako. Imate Švajcarsku, imate Italiju, imate Njemačku, zemlje sa takvim prosjecima, gdje je na primjer stopa PDV-a na lijek 5%, 7%, 4%. Imate Kipar gdje je 0% na lijeku, a kod nas 17%. Ne želim da vjerujem da je to normalno i zagovaram da to ne bude normalno, i zagovaram da drugačija normalnost bude nešto što je za nas prihvatljivo. Diferencirana, različita stopa PDV. Naravno, mudro to da radimo. Ne možete prenaglo, odjednom smanjiti, jer uništite likvidnost, protok novca i onda neke druge stvari, destabilizujete. Dakle, niko se neće ovdje igrati igračkom, niko ne smatra da je država igračka, da je to nešto neozbiljno. Ali mudrom politikom, kontinuirano, kroz vrijeme se može to obezbijediti. Što su manje cijene, biće veća potrošnja. Sa većom potrošnjom i manjim cijenama imate isti javni protok novca. Isti efekt postižete, a svima bolje. I pravednije i pravičnije. Zato smo danas došli ovdje na ovim tema da razgovaramo“, istakao je Stanivuković.
Kako kaže, platforma PDP uz, druge određene probleme i prioritet prioriteta je PDV.
