Prizori crvene Drine, koja se proteže kilometrima, uznemirili su mještane priobalnih naselja i izazvali reakciju institucija u Bosni i Hercegovini i Srbiji.
Vodni inspektori ovih su dana na terenu. Vrše se analize i uzorkovanja. Istovremeno, sa druge strane Drine, u Loznici, Javno tužilaštvo postupa po krivičnoj prijavi koju je protiv Fabrike Alumina podnijelo tamošnje ekološko udruženje. Dok nadležni organi istražuju, postavlja se pitanje – ko će snositi odgovornost?
Prema informacijama nadležnih, incident se dogodio kada je, kako navode, “usljed većih padavina došlo i do povećanog otapanja snijega u području grada Zvornika, koje je na putu do rijeke spiralo naslage boksita”, prenosi Federalna.ba.
“Došlo je do topljenja snijega sa naših stokova boksita. Boksit je naša osnovna sirovina, ruda koju mi koristimo u procesu proizvodnje i na tim stokovima se odlaže izdrobljen boksit. U tom trenutku taložnici koji prihvataju vodu nisu bili adekvatnog kapaciteta i onda je, nažalost, jedan dio te vode završio u drinskom kolektoru, a putem drinskog kolektora u rijeci Drini”, kazala je Dragana Dragojlović, pomoćnica direktora Fabrike Alumina.
Udruženje “Zaštitimo Jadar i Rađevinu” podnijelo je Osnovnom javnom tužilaštvu u Loznici krivičnu prijavu protiv kompanije Alumina i odgovornih osoba zbog „prazničnog bojenja Drine u crveno“.
U prijavi je navedeno: “Zagađenjem Drine nije nastala samo šteta po životnu sredinu već je došlo i do uznemiravanja javnosti, s obzirom na činjenicu da se veći dio grada Loznice snabdijeva vodom sa vodoizvorišta u Banji Koviljači, nizvodno od mjesta ispuštanja otpadnih voda, čime je vodoizvorište direktno ugroženo”.
“Koliko ona ima u sebi zagađujućih supstanci, to tek analize mogu da pokažu. Da li je u Drinu ušlo teških metala ili neke kiseline, to ne znamo”, govori Snežana Jagodić-Vujić, predsjednica Udruženja Eko-put Bijeljina.
Preduzeće „Vodovod i kanalizacija“ iz Loznice u saopštenju ističe da je urađeno uzorkovanje i analiza vode na svim vodoizvorištima, koja je pokazala da je voda ispravna za upotrebu i da nema odstupanja u parametrima koji bi ukazivali na bilo kakvu kontaminaciju. Ekolozi skeptični.
“Volimo da vjerujemo u to, ali s obzirom na to da smo navikli da dosta laži dobijamo od naših donosioca odluka i tih ljudi koji se bave nekim odgovornm poslom, pitanje je koliko se može vjerovati u sve to”, dodaje Jagodić-Vujić, prenosi Federalna.ba.
U „Alumini“ navode da su preduzete mjere sanacije, uključujući izgradnju sistema za prečišćavanje otpadnih voda.
“Preduzete su mjere, sami taložnici i na samom sistemu dovoda voda ka taložnicima, sami cjevovodi i sanacija. Mi smo svakako u fazi izgradnje sistema za prečišćavanje otpadnih voda, jednog dijela iz proizvodnog procesa, tako da očekujem da će se u narednih nekoliko mjeseci i to završiti”, ističe Dragojlović.
Dok istražni organi nastoje utvrditi sve okolnosti, jasno je da slučaj bojenja Drine u crveno nije samo ekološki problem već i pitanje odgovornosti za očuvanje resursa od zajedničkog interesa. S obzirom na to da je Drina prirodna granica između Srbije i Bosne i Hercegovine, njen ekološki status zahtijeva koordinaciju i transparentnost s obje strane granice. Aktivisti pozivaju nadležne na reakciju i pitaju – hoće li ovaj slučaj biti samo još jedan u nizu ili će doći trenutak kada će se preduzimati konkretne mjere za sprečavanje ovakvih događaja u budućnosti.
Nezavisne novine/Foto: Federalna.ba
