Bruto društveni proizvod u Republici Srpskoj je sve veći, kažu podaci koje je iznio premijer Radovan Višković, ali je standard građana sve lošiji, jer stvari u državi ne funkcionišu dobro, rekli su između ostalog poznati ekonomski stručnjaci – gosti emisije “Izazovi” BN televizije.
Vlada Republike je izgleda svoje postojanje podredila samo sebi, jer povećanje BDP-a nije pokazatelj standarda građana. Inflacija utiče na povećanje potrošnje, povećana potrošnja na povećanje BDP-a, odnosno povećane prihode države, pojasnila je Mirjana Orašanin, doktor ekonomskih nauka.
“To nam daje direktan odgovor na pitanje, zašto Vlada ne želi nšta da učini za naše građane, koji troše velke sume novca na osnovne životne namirnice, odnosno na potrošnju, a Vlada ne želi da ograniči cijene osnovnih životnih namirnica. Nije bilo nikakvih investicija. Sve je javna potrošnja i sve e palo na teret građana, a tome je doprinijela upravo inflacija koja je blagorodna za javne finansije“, rekla je Orašanin.
Ovakav stav ne dijeli doktor ekonomskih nauka Đorđe Lazić, koji smatra da svi zvanični pokazatelji govore da je stanje u Srpskoj bolje nego ranije.
“Inflacija je 3 posto. Cjenovni potrošački indeks je 3 posto. Kolika je zaposlenost, odnosno nezaposlenost? -U Republici Srpskoj 9 posto. Priroodna stopa nezaposlenosti je 6 posto. U Federaciji je 15 posto nezaposlenost. Koliki je budžetski dizbalans Vlade Republike Srpske u 2024. godini? Koliko je bio budžet 5 milijardi I 800 miliona. Planirani deficit je bio 200 miliona, a realizovan je 104 miliona, to je nekih 1,8 procenata u odnosu na BDP. Znači opet nije izašao iz okvira propisanih 3 posto“, rekao je Lazić.
“Ono što treba uzeti u obzir jesu nesavršenoosti svakog pokazatelja i doopuniti ga sa drugim pokazateljima i tumačenjima. Recimo, cijena stanova upšte ne utiče direktno na inflaciju. To znači da čovjek, koji je 2018. godine imao plati 1.200 KM, koji danas ima 1.800 KM, koji tada iz nekih razloga nije kupio stan od recimo 55 m2. Da je tada kupio stan za ratu bi izdvajao 600 KM. Kada danas uzme stan sa istom kvadraturom, izdvaja 1.200 maraka za ratu kredita”, pojasnio je magistar ekonomskih nauka, Bojan Kresojević.
Tema emisije bila je i loše stanje u javnim preduzećima, do koga je dovela pogrešna politika rukovodećih kadrova, koji za svoje greške nikome nisu odgovarali.
“Kada pogledamo 223 javna preduzeća sa 27.000 zaposlenih, to su ogromni gubitaši, sa sigurno preko milijardu gubitka. Kako je to moguće? Ta javna preduzeća imaju ogroman značaj i zbog kapitala koji posjeduju i zbog resursa i imovine koju imaju, ali njihov doprinos privrednom razvoju apsolutno nije srazmjeran upravo tom kapitalu i resursima kojima raspolažu. Tu je najveći problem politizacija javnih preduzeća. To je ključni problem zato što javna preduzeća su uglavnom politički plijen vladajućih struktura”, rekla je Orašanin.
Direktore preduzeća postavlja vladajuća garnitura. Nije bitno da li su i koliko stručni i u kom smjeru vode povjereno preduzeće, već samo da u njega zaposle što više članova svoje partije, smatra doktor ekonomskih nauka, Mirjana Orašanin.
