Balans između posla i privatnog života jako je važan u današnjem svijetu, a Danska je u tome bolja nego bilo koja druga zemlja.
Posvećenost Danaca njegovanju ravnoteže između posla i privatnog života očigledna je u njihovoj jedinstvenoj radnoj kulturi i naglasku na životu van posla.
Nekoliko oblasti odražava ovu posvećenost, uključujući čistoću životne sredine, učešće u građanskom životu, obrazovanje, zapošljavanje, prihode, zdravlje, bezbjednost i društvene odnose.
Minimalna zarada u ovoj zemlji je oko 2.300 evra, prosječna plata oko 5.300. Što se tiče godišnjeg odmora, Danci imaju minimum pet nedjelja, a dnevno se radi u prosjeku šest sati.
Fleksibilno radno vrijeme
Zaposleni u Danskoj imaju puno slobode u odlučivanju kako i kada će završiti svoj posao, radno vrijeme je u većini slučajeva fleksibilno. Neki čak imaju priliku da rade na daljinu.
Posebna karakteristika danskog radnog dana je fiksno vrijeme za pauze za ručak, pri čemu se podstiču zaposleni da prave pauze i komuniciraju sa svojim kolegama.
Danska takođe nudi svim radnicima najmanje pet nedjelja plaćenog odmora. Suprotno pretpostavci da rad sa manje sati može dovesti do niže produktivnosti, istraživanje Organizacije za ekonomsku saradnju i razvoj (OECD) ukazuje da pretjerano dugi radni dani mogu smanjiti produktivnost, prenosi Nova.
Danski izvještaj o boljem životu OECD otkriva da samo jedan odsto zaposlenih redovno radi veoma dugo, što je znatno manje od prosjeka OECD od 10%. Umjesto toga, Danci posvećuju otprilike dvije trećine svog dana, odnosno oko 16 sati, slobodnom vremenu – jelu, spavanju i prepuštanju raznim aktivnostima.
U Danskoj su takođe jako važne mreže društvene podrške, a mnogi su izjavili da imaju prijatelje ili rođake na koje se mogu osloniti u nevolji, prenosi Travelnoire.com.
“Novac nije toliko važan“
Danci su dosta uključeni i u politiku i imaju visoku izlaznost birača. Takođe su dobro obrazovani. Većina odraslih starijih od 25 godina ima završeno više srednje obrazovanje, što je više od prosjeka OECD.
U svemu tome, Danska ima visoku stopu zadovoljstva životom, što je odraz njihovih principa ravnoteže između posla i privatnog života. Prema riječima profesora Kristijana Bjornskova sa Arhus poslovne škole, Danci takođe imaju jedinstven stav prema novcu.
“Novac ovdje nije toliko važan u društvenom životu kao, na primer, u Britaniji i Americi. Vjerovatno trošimo novac drugačije. Ne kupujemo velike kuće ili velike automobile, volimo da trošimo svoj novac na druženje sa drugima”, rekao je profesor Kristijan Bjornsko za Svjetski ekonomski forum.
Ovo gledište je podržano činjenicom da su poslovi i prihodi niže rangirani na listama prioriteta Danaca od zdravlja, obrazovanja, životne sredine i ravnoteže između posla i privatnog života.
Iako Danci plaćaju visoke poreze, čini se da im to ne smeta jer ovi porezi doprinose socijalnoj politici zemlje. Ova “država blagostanja” pruža razne beneficije i usluge, olakšavajući svojim građanima život.
Za dane bolovanja 100% plate
Zemlja je implementirala nekoliko strategija za podršku ravnoteži između posla i privatnog života. Jedna od njih je Flexjobs, šema pokrenuta 1998. koja omogućava radnicima da traže drugačije radno vrijeme, obrasce ili manje fizički zahtjevne zadatke.
Danska nudi 26 plaćenih nedjelja porodiljskog odsustva. Ovo dodatno naglašava posvećenost zemlje podršci ljudima u odnosu na profit. Radnicima se takođe mora isplatiti 100% njihove plate za dane bolovanja, kako bi se bili finansijski obezbjeđeni kada nisu dobro.
Ipak, Danska se suočava i sa nekoliko izazova. Potrošnja farmaceutskih proizvoda u zemlji, uključujući antidepresive, veća je od prosjeka OECD.
Jaz između bogatih i siromašnih je takođe velik, a Danskoj je potrebno i više kvalifikovanih radnika, posebno u inženjerstvu i nauci, kako bi podržala svoj ekonomski rast.
Nezavisne novine/Foto: ExplorerBob/Pixabay
