Vrijednost dolara prema korpi valuta prošle sedmice oštro je pala prema evru, pri čemu je kurs evra prema dolaru skočio više od 4 odsto, što je njegov najveći sedmični dobitak u posljednjih 16 godina.
Dolarov indeks, koji pokazuje vrijednost američke valute prema šest najvažnijih svjetskih valuta, potonuo je prošle sedmice 3.4 odsto, na 103.90 bodova, najniži nivo od novembra.
Pritom je kurs evra prema dolaru skočio 4.4 odsto, na 1.0830 dolara.
Američka valuta oslabila je i prema japanskoj, za 1.7 odsto, pa je njen kurs skliznuo na 148.04 jena.
Najveći sedmični pad dolarovog indeksa od novembra 2022. godine posljedica je naznaka slabljenja američke ekonomije i nesigurnosti investitora u vezi sa trgovinskom politikom predsjednika SAD-a Donalda Trumpa.
U utorak je Trump uveo carine od 25 odsto na uvoz iz Kanade i Meksika, a povećao carine na uvoz kineskih proizvoda za dodatnih 10 odsto, na ukupno 20 odsto. Kanada i Kina odmah su uzvratile istom mjerom.
Samo dan kasnije, Trump je odlučio da će na mjesec dana odgoditi carine na automobile uvezene iz Kanade i Meksika, a potom je na mjesec dana odgodio carine na svu robu koja je obuhvaćena odredbama sjevernoameričkog trgovinskog sporazuma.
Takvi nagli zaokreti uznemirili su investitore.
S druge strane, zbog visoke inflacije, američka centralna banka mogla bi zadržati kamatne stope na sadašnjim nivoima duže nego što se očekivalo.
Ipak, investitori se nadaju da će Fed uskoro nastaviti sa smanjenjem kamata jer većina posljednjih podataka ukazuje na usporavanje rasta ekonomije, no predsjednik Feda Jerome Powell poručio je u petak da centralna banka ne treba žuriti sa popuštanjem monetarne politike i da će čekati pokazatelje kako Trumpove politike utiču na ekonomiju i inflaciju.
ECB smanjio kamate za dodatnih 0.25 odsto
Najviše je prošle sedmice prema dolaru ojačao evro – 4.4 odsto, što je njegov najveći sedmični dobitak od marta 2009. godine.
I to, premda je Evropska centralna banka prošle sedmice smanjila kamatne stope za dodatnih 0.25 odsto kako bi podstakla rast ekonomije evrozone.
Smanjenje kamata obično negativno utiče na valutu, no u ovom slučaju evro je ojačao zahvaljujući vijesti da su u Njemačkoj stranke koje će najvjerovatnije formirati novu vladu dogovorile popuštanje fiskalnih pravila kako bi se podstakao rast ekonomije i povećala ulaganja u odbranu.
Velika budžetska sredstva koja bi njemačka vlada investirala u ekonomiju trebala bi ubrzati rast.
Osim toga, evro je ojačao jer se smatra da je ECB pri kraju sa ciklusom smanjenja kamata, dok bi američki Fed u narednom periodu trebao nastaviti sa smanjenjem kamatnih stopa.
