Ukupna kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u decembru 2024. godine, u poređenju sa decembrom 2023. godine, manja je za 5,5%, pokazuju podaci Zavoda za statistiku RS.
Kako se navodi u ovim podacima, ukupna desezonirana industrijska proizvodnja u Republici Srpskoj u decembru 2024. godine, u poređenju sa novembrom 2024. godine, manja je za 2,9%.
“U decembru 2024. godine u odnosu na novembar 2024. godine desezonirana proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja je za 2,7%, trajnih proizvoda za široku potrošnju za 3,9%, energije za 5,6%, kapitalnih proizvoda za 10,6% i intermedijarnih proizvoda za 11,2%”, piše u podacima.
Kada je u pitanju godišnja statistika, u decembru 2024. godine u odnosu na decembar 2023. godine kalendarski prilagođena proizvodnja trajnih proizvoda za široku potrošnju veća je za 62,1%, kapitalnih proizvoda za 15,7%, dok je proizvodnja netrajnih proizvoda za široku potrošnju manja za 1,4%, energije za 12,7% i intermedijarnih proizvoda za 13,6%.
“Desezonirana industrijska proizvodnja u decembru 2024. godine u poređenju sa novembrom 2024. godine u području vađenje ruda i kamena bilježi pad od 4,5%, u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija pad od 5,6% i u području prerađivačka industrija zabilježen je pad od 8,6%.
Kalendarski prilagođena industrijska proizvodnja u decembru 2024. godine u poređenju sa decembrom 2023. godine u području prerađivačka industrija bilježi pad od 3,6%, u području vađenje ruda i kamena pad od 7,9% i u području proizvodnja i snabdijevanje električnom energijom, gasom, parom i klimatizacija zabilježen je pad od 10,0%”, stoji u podacima.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, rekao je za “Nezavisne novine” da statistički pokazatelj kretanja industrijske proizvodnje uključuje kretanja u sektorima vađenja ruda i kamena, prerađivačkoj industriji i proizvodnji električne energije, pare i klimatizaciji.
“Stoga, pri tumačenju kretanja industrijske proizvodnje treba razdvojiti kretanja u svakom podsektoru. Rudarstvo i proizvodnja električne energije su značajno povezani s obzirom na činjenicu da se oko 50% proizvedene električne energije obezbjeđuje posredstvom termoelektrana, a one koriste ugalj za proizvodnju. Iz tog razloga je moguće povezati pad u proizvodnji električne energije usljed obustava rada u termoelektranama sa padom u segmentu vađenja ruda i kamena. Takođe, manji broj novih otkrivanja u našim rudnicima i iscrpljivanje postojećih rezervi utiču na pad aktivnosti u ovom podsektoru”, kaže Mlinarević.
Prema njegovim riječima, ipak, za razvojnu tranziciju svake zemlje je od presudnog značaja dinamika prerađivačke industrije.
“S obzirom na veći nivo dodane vrijednosti, rast prerađivačke industrije bi generisao rast profita i investicija, ujedno otvarajući prostor za održivi rast zarada. U našem slučaju, prerađivačka industrija je naslonjena na proizvodne lance EU, te stagnacija i blagi pad industrijske proizvodnje tamo se direktno reflektuje i na našu prerađivačku industriju. U budućnosti je od presudnog značaja obezbijediti rast prerađivačke industrije kako bi se rast industrijske proizvodnje prenio na rast investicija, zaposlenosti i zarada”, istakao je Mlinarević.
