Dok cijene osnovnih životnih namirnica, režija i goriva u Bosni i Hercegovini nastavljaju rasti, plate i penzije ostaju gotovo nepromijenjene. Građani su primorani na drastične mjere štednje, a ekonomski analitičari upozoravaju da se situacija može dodatno pogoršati ako vlasti ne poduzmu hitne mjere.
Šta kažu ekonomski stručnjaci?
Prema riječima ekonomskih analitičara, inflacija u BiH je kombinacija nekoliko faktora – globalnih ekonomskih trendova, rasta cijena energenata, unutrašnjih tržišnih poremećaja i nesposobnosti vlasti da reaguje na vrijeme. Ekonomski analitičari su ranije govorili za Forbes BiH i N1.
“Najveći problem je što BiH uvozi više od 80% osnovnih proizvoda, što nas čini izuzetno ranjivim na globalna tržišna kretanja,” kaže ekonomski analitičar Admir Čavalić. “Kada poskupi gorivo ili struja, automatski raste cijena proizvodnje i prevoza, a to se direktno reflektuje na krajnju cijenu proizvoda koje kupuju građani.”
Njegov kolega, ekonomista Zoran Pavlović, ističe da su domaće institucije propustile priliku da na vrijeme intervenišu. “Inflacija u BiH nije samo posljedica globalnih dešavanja. Imamo problem sa monopolima, neuređenim tržištem i nedostatkom efikasne kontrole cijena,” navodi Pavlović.
Ekonomisti upozoravaju da država nema dugoročnu strategiju za ekonomski rast i zaštitu najugroženijih.
Koliko je realna stagnacija ili pad inflacije?
Međunarodni ekonomski trendovi pokazuju da bi inflacija u Evropi mogla početi usporavati do kraja 2025. godine, ali u BiH su takve prognoze neizvjesne. Razlog je taj što su ekonomske politike u BiH često reaktivne umjesto proaktivne.
“Naša inflacija zavisi od regiona i globalnih tržišta, ali i domaće fiskalne politike. Ako se ne smanji opterećenje na poslodavce i radnike, ne možemo očekivati rast plata, a bez rasta plata, inflacija će i dalje imati razoran utjecaj na životni standard građana,” smatra ekonomski analitičar Faruk Hadžić.
Dodaje da u BiH ne postoji ozbiljna socijalna politika koja bi pomogla građanima. “U susjednim zemljama poput Hrvatske i Srbije imamo subvencije za struju, regresirano gorivo za poljoprivrednike, veće socijalne pomoći. U BiH takvih mjera nema ili su minimalne,” ističe Hadžić.
Posljedice na dugoročnu ekonomsku nestabilnost
Ako se trend rasta cijena nastavi bez ozbiljne intervencije, analitičari upozoravaju na nekoliko mogućih scenarija:
- Dalji rast siromaštva – Sve više građana će se suočavati s nemogućnošću da zadovolje osnovne životne potrebe, što može dovesti do povećanja socijalnih tenzija.
- Odlazak radne snage – Mnogi već sada traže prilike u inostranstvu, posebno mladi i obrazovani kadrovi koji ne vide ekonomsku perspektivu u BiH.
- Slabljenje domaće potrošnje – Kako kupovna moć građana opada, tako se smanjuje i potrošnja, što negativno utiče na domaću privredu i otvara prostor za ekonomski pad.
- Rast sive ekonomije – Sve više ljudi će se okretati alternativnim načinima preživljavanja, uključujući neformalni rad, izbjegavanje poreza i crno tržište.
Šta je rješenje?
Ekonomski stručnjaci predlažu nekoliko ključnih mjera koje bi mogle ublažiti efekte inflacije:
- Smanjenje poreskog opterećenja na rad i privredu kako bi se omogućio rast plata.
- Uvođenje ciljane socijalne pomoći za najugroženije kategorije stanovništva.
- Kontrola tržišta i sprečavanje monopola, posebno u energetskom i prehrambenom sektoru.
- Podrška domaćoj proizvodnji kako bi se smanjila zavisnost od uvoza i osigurala stabilnost cijena osnovnih proizvoda.
- Subvencije za poljoprivrednike i male privrednike kako bi se održala proizvodnja i spriječilo daljnje zatvaranje firmi.
Međutim, pitanje ostaje – hoće li vlasti u BiH poslušati ekonomske stručnjake ili će građani i dalje sami snositi teret inflacije? U međuvremenu, dok političari obećavaju rješenja, obični ljudi i dalje broje svaku marku i traže načine kako da prežive.
