Jedna od prvih odluka novog predsjednika Sjedinjenih Američkih Država (SAD) Donalda Trumpa bila je da suspenduje stranu pomoć na 90 dana, a ova izvršna naredba ima i direktan utjecaj na Bosnu i Hercegovinu.
Tim povodom, kontaktirali smo Agenciju za međunarodni razvoj SAD-a (USAID), odnosno njihov ured u Bosni i Hercegovini. Iz ovog ureda su nas uputili na rukovodioce programa iz SAD-a, koji su u kratkoj izjavi pojasnili šta donosi ova odluka.
“Svi programi pod revizijom”
“Trenutno, kako bi se izvršila temeljita revizija, svi programi i grantovi bez odobrenja izuzeća državnog sekretara koji koriste sredstva strane pomoći su pauzirani”, piše u odgovoru na upit Klix.ba.
Pored toga, iz USAID-a su nas uputili na saopštenje državnog sekretara Marca Rubija, koji je u izjavi pojasnio šta će biti plan u narednih 90 dana.
“U skladu sa izvršnom naredbom predsjednika Trumpa o ponovnom ocjenjivanju i usklađivanju američke strane pomoći, obustavljena je sva pomoć iz Sjedinjenih Država koja se finansira ili putem Ministarstva vanjskih poslova ili Američke agencije za međunarodni razvoj (USAID) radi revizije. Pokrećem reviziju svih programa strane pomoći kako bi se osiguralo da su efikasni i u skladu sa vanjskom politikom SAD-a prema agendi ‘America First'”, stoji u izjavi Rubija.
Kako je dalje pojasnio, a referirajući se na Trumpove izjave, “novac američkog naroda više neće biti slijepo poslan širom svijeta bez povrata.”
Tri ključna pitanja
“Revizija i usklađivanje strane pomoći u ime vrijednih američkih poreskih obveznika nije samo ispravno, već i moralna obaveza. Ponosan sam što štitim američku investiciju kroz pažljivu i promišljenu reviziju načina na koji trošimo sredstva strane pomoći u inostranstvu”, dodao je.
U svojoj izjavi, osvrnuo se i na tri pitanja koja je izdvojio kao lakmus papir buduće politike prema inostranoj pomoći iz SAD-a.
“Da li čini Ameriku sigurnijom? Da li čini Ameriku jačom? Da li čini Ameriku prosperitetnijom?”, rekao je Rubio tokom svog saslušanja pred Senatom.
Koje promjene čekaju BiH?
Iz ovih izjava, jasno je da bi, u kontekstu naše zemlje, za projekte “izgradnje demokratije” i “promocije vladavine prava”, između ostalih, trebalo da novac stiže i nakon što se uradi interna tromjesečna revizija ovih programa.
Upravo ovakvi programi dobijaju najviše novca iz SAD-a u BiH, a ovdje treba podsjetiti da je tokom 2024. godine u našu zemlju Amerika poslala više od 34 miliona dolara kroz razne programe strane pomoći.
Međutim, organizacije koje se dijelom finansiraju iz novca USAID-a, a koje nisu usklađene s vanjskom politikom SAD-a, bit će sigurno na udaru. Najveći gubitnici u ovom kontekstu mogle bi biti organizacije iz entiteta Republika Srpska.
Prema izvještaju iz augusta 2024. godine, kojeg je objavila Ambasada SAD-a u BiH, od 1995. godine je u RS stiglo više od 638 miliona dolara direktne američke pomoći, a ti programi traju i dalje.
Iako RS, kao entitet unutar Bosne i Hercegovine, nema svoju vanjsku politiku, izjave njihovih zvaničnika gdje otvoreno podržavaju Rusiju mogle bi biti razlog za uskraćivanje pomoći koja stiže iz SAD-a.
Da li će interna Trumpova politika biti još jedan uvjet za dobijanje strane pomoći?
Ipak, ostalo je jedno ključno pitanje koje će vjerovatno biti odgovoreno tek nakon što se završi ova tromjesečna revizija.
Naime, Trumpova interna politika, a čije stavove u mnogočemu dijeli i Rubio, mogla bi također biti uvjet za dobijanje pomoći iz SAD-a.
Trump je, u ovom kontekstu, često govorio o novcu iz SAD-a kojim se finansiraju njemu neprihvatljive ideje i programi.
Među njima, na najvećem udaru bit će organizacije koje se bave temama LGBT zajednice. U BiH postoji određen broj ovih organizacija, a ako Rubio i Trump u svojoj reviziji uskrate novac za projekte u ovoj sferi, bez američke pomoći ostaju i NVO-ovi koji se bave ovom tematikom.
Također, energetska politika nove američke administracije je značajno drugačija od prethodne, te sve organizacije koje su se zalagale za obnovljive izvore energije uz pomoć novca iz SAD-a mogu očekivati negativan odgovor nakon revizije.
Ključna pitanja neodgovorena, a novac će se teško zamijeniti
Iako treba reći da, u skladu s izjavama Rubija, u BiH većina organizacija koja se finansirala djelomično (ili potpuno) iz SAD-a ne mora da strepi nakon ova tri mjeseca, činjenica da je Trump nepredvidljiv i da je baš ovo pitanje odabrao za jednu od svojih prvih odluka izaziva zabrinutost.
Kada tome još dodamo da je 34 miliona dolara, koliko je u BiH stiglo kroz stranu pomoć iz SAD-a tokom prethodne godine, izrazito teško zamijeniti s novim izvorima finansiranja, jasno je da će brojne organizacije sa strepnjom čekati kraj aprila, kada bi revizija trebala biti završena.
klix/Emily Coffman Krunic, direktorica Misije USAID-a u BiH (Foto: Facebook)
