Građane Bosne i Hercegovine na oktobarskim izborima očekuje nekoliko važnih novina, ali način glasanja neće biti drastično promijenjen. Glasački listići ostaju papirni, birači će i dalje glasati zaokruživanjem kandidata, a glasovi će se i dalje brojati ručno. Međutim, cijeli proces biće dodatno kontrolisan novim izbornim tehnologijama.
Ukratko:
Glasanje ostaje papirno – birači će i dalje glasati zaokruživanjem kandidata na glasačkom listiću, a glasovi će se brojati ručno, uz obaveznu provjeru rezultata putem skenera. Uvodi se identifikacija otiskom prsta – prije preuzimanja glasačkog listića birači će potvrđivati identitet otiskom prsta kako bi se spriječilo glasanje u ime drugih osoba, umrlih ili birača koji nisu izašli na izbore. Nema digitalnog glasanja – neće biti glasanja preko ekrana ili elektronskih uređaja. Novi sistem je kombinacija papirnog glasanja i tehnologije koja služi za dodatnu kontrolu izbornog procesa. Cilj je smanjiti izborne manipulacije – skeneri i biometrijska identifikacija trebalo bi da spriječe naknadno mijenjanje rezultata, višestruko glasanje i druge zloupotrebe koje su ranije bile moguće na pojedinim biračkim mjestima.
O tome je u BUKA podcastu govorio Damjan Ožegović iz Transparency Internationala BiH.
Ožegović pojašnjava da neće biti elektronskog glasanja, kako se često pogrešno predstavlja u javnosti.
“Glasaće se gotovo identično kao i do sada. I dalje će postojati glasački listići, a glasovi će se brojati ručno. Razlika je u tome što će rezultat ručnog brojanja morati odgovarati onome što evidentiraju skeneri”, kaže Ožegović.
Skeneri neće skenirati birače, već isključivo glasačke listiće nakon što ih birač ubaci u glasačku kutiju.
Otisak prsta umjesto zloupotreba biračkog spiska
Jedna od najvećih novina biće identifikacija birača otiskom prsta prije preuzimanja glasačkog listića.
Prema riječima Ožegovića, cilj ove mjere je spriječiti višegodišnje zloupotrebe biračkog spiska.
“Do sada smo imali slučajeve da jedna osoba glasa u ime više birača. Zabilježeni su i slučajevi glasanja u ime osoba koje nisu izašle na izbore, ljudi koji više ne žive u BiH, pa čak i umrlih birača. Upravo bi uzimanje otiska prsta trebalo spriječiti takve zloupotrebe”, objašnjava on.
Hoće li birači morati učiti novi način glasanja?
Iako će biti uvedene nove tehnologije, birači neće morati prolaziti nikakvu posebnu obuku niti unaprijed učiti novi sistem.
Na biračkom mjestu će, kao i do sada, dobiti glasački listić, otići u kabinu, označiti kandidata kojem daju glas i ubaciti listić u kutiju.
Jedina razlika biće izgled glasačkog listića.
“Listići će biti manji kako bi ih skener mogao očitati, ali će birači i dalje na biračkom mjestu imati kompletan spisak kandidata. Neće biti potrebno ništa pamtiti unaprijed”, kaže Ožegović.
Nema digitalnog glasanja
Ožegović naglašava da građani neće glasati putem ekrana osjetljivih na dodir niti će koristiti elektronske uređaje za izbor kandidata.
“Digitalno glasanje podrazumijevalo bi ekran na kojem birač bira kandidata. Toga neće biti. Zadržan je tradicionalni način glasanja upravo da se građani ne bi zbunjivali.”
Kako kaže, novi sistem predstavlja kombinaciju dosadašnjeg načina glasanja i tehnologije koja služi kao dodatna kontrola izbornog procesa.
Mogu li nove tehnologije spriječiti krađu glasova?
Ožegović smatra da nijedan sistem nije savršen, ali vjeruje da će nove tehnologije značajno otežati izborne manipulacije.
Podsjeća da su pilot-projekti pokazali određena odstupanja u odnosu na biračka mjesta na kojima tehnologija nije korištena, što, prema njegovim riječima, sugeriše da su članovi biračkih odbora bili oprezniji kada su znali da njihov rad kontroliše tehnologija.
Posebno ističe da bi trebalo biti onemogućeno naknadno mijenjanje rezultata nakon zatvaranja biračkih mjesta.
“Neće više biti moguće ono što se godinama dešavalo nakon zatvaranja biračkih mjesta – da se naknadno dopisuju glasovi, mijenjaju zapisnici ili da jedna osoba glasa u ime više birača. Sve će morati odgovarati onome što pokažu i skeneri i papirni listići”, zaključuje Ožegović.
BUKA
