Ako bi se mogući napredak u BiH na evropskom putu sudio prema prošloj godini, moglo bi se zaključiti da će i 2025. godina biti godina propuštenih prilika.
Naime, prošle godine u martu Evropski savjet je pokazao spremnost da započne pregovore o članstvu s BiH, uz ispunjavanje nekoliko koraka, među kojima su zakoni o sudovima i Visokom sudskom i tužilačkom savjetu, kao i imenovanje glavnog pregovarača koji bi trebalo da vodi pregovore. S obzirom na to da su oba zakona već duže vrijeme spremna za usvajanje i da je postignut načelni dogovor o nekoliko imena koja se spominju kao mogući pregovarači, očekivalo se da će posao biti završen do ljeta, što se nije desilo do danas.
Evropski zvaničnici su u nekoliko navrata, uključujući i kroz nezvanične razgovore s predstavnicima medija, izrazili spremnost da se prva međuvladina konferencija, što bi bio prvi suštinski korak u početku pregovora, održi već ovog marta. Međutim, sudeći prema raspoloženju unutar političkih struktura u BiH, posebno u okviru vladajuće koalicije koju čine SNSD, HDZ i stranke “trojke”, teško je očekivati da bi neki konkretan dogovor mogao biti postignut do tada, a možda čak ni do ljeta. Situaciju posebno komplikuje sudski proces protiv Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, u vezi s neobjavljivanjem odluka visokog predstavnika, kojeg u RS ne priznaju, jer bi presuda, kakva god da bude, mogla izazvati novu političku krizu.
BiH ide naruku geopolitički imperativ zapadnih zemalja da zapadni Balkan ne bude region destabilizacije, što je otvorilo prostor ne samo za stvaranje političkog prostora za vraćanje proširenja na evropsku agendu, već i za izdašnu finansijsku pomoć kroz Plan rasta.
Adnan Ćerimagić, analitičar Evropske inicijative za stabilnost, za “Nezavisne” kaže da postoji šansa da BiH 2025. ostvari značajan napredak otvaranjem pregovora o članstvu u EU.
“Iz iskustva zemalja koje su to nedavno uradile kod nas u regiji, na primjer Albanije, jasno je da kada se formalno otvore pregovori o članstvu, onda idu određeni tehnički procesi i procedure koje uključuju upoznavanje institucija BiH sa sadržajem samih pregovora po 35 poglavlja, kao i priprema pregovaračkih pozicija i objašnjavanja šta je to što BiH mora uraditi kako bi otvorila onaj prvi klaster”, rekao je on.
Ćerimagić nema dileme da je sa BiH ovaj korak realan u 2025. godini, ali i za usvajanje reformi iz Plana rasta.
“BiH bi konačno tokom godine mogla da usvoji ovu agendu i krene sa provođenjem reformi koje su naznačene u samoj agendi”, istakao je on.
“BiH se nude i neke druge opcije koje će neke zemlje zapadnog Balkana tokom godine uspjeti da iskoriste, kao što je SEPA, odnosno mogućnost da građani i privreda transakcije iz evrozone ka BiH provode dosta jeftinije, odnosno na isti način kao u samoj evrozoni. Da bi se to desilo, Centralna banka i druge institucije u BiH moraju se pripremiti za taj proces, moraju usvojiti čitav niz EU direktiva, i EU standarda. Činjenica da su zemlje kao što su Crna Gora ili Albanija, i neke druge zemlje koje su u procesu uradile ili umnogome ispunile, pokazuje da je to moguće”, rekao je on.
Prema njegovom mišljenju, uspjeh BiH na evropskom putu zavisiće ne samo od domaće političke dinamike, već i od reperkusija na povratak Donalda Trampa u Bijelu kuću, situacije u Ukrajini, kao i odnosa unutar EU.
Faris Kočan, ekspert za evropske integracije iz Slovenije, za “Nezavisne” kaže da bi za uspjeh BiH u 2025. bilo važno da imenuje glavnog pregovarača i da se konsoliduje mehanizam za koordinaciju, za koji tvrdi da je sada neefikasan, a koji je nužan za monitoring kao potreban korak ka pregovaračkom okviru.
“Očekuje se i aktivacija Plana rasta za BiH, i unapređenje u kontekstu harmonizacije unutrašnjeg tržišta sa tržištem EU u kontekstu Berlinskog procesa”, rekao nam je on.
Nezavisne novine
