Trgovci, šivači, vozači, konobari, tesari, zidari, stolari i pekari samo su neka od zanimanja koja će biti među najtraženijima u ovoj godini u Bosni i Hercegovini, pokazuju podaci entitetskih zavoda za zapošljavanje, međutim, prema riječima naših sagovornika, sve ih je manje.
Šta treba da znate:
- Najtraženija zanimanja u BiH 2026: trgovci, konobari, zidari, vozači i zanatlije.
- Najveća potražnja je u trgovini, ugostiteljstvu i građevinarstvu.
- Poslodavci upozoravaju na nedostatak kvalifikovanog kadra.
- Veliki broj radnika odlazi na sezonski rad u Hrvatsku i Crnu Goru.
Prema podacima Zavoda za zapošljavanje Republike Srpske, kada je riječ o planiranom zapošljavanju novih radnika u 2026. godini, dominiraće uslužni sektor.
“Trgovina i ugostiteljstvo prednjače, pri čemu su prodavci i konobari dva najzastupljenija zanimanja. Postoji velika koncentracija zanatskih zanimanja u vezi sa građevinom, zidari, tesari, stolari, što ukazuje na snažnu aktivnost u ovom sektoru. Vozači teških teretnih vozila se visoko kotiraju. Veliki broj radnika za jednostavne poslove sugeriše potrebu za manuelnom radnom snagom koja ne zahtijeva visoku specijalizaciju”, navodi se u Istraživanju tržišta rada u Republici Srpskoj.
Koja zanimanja će biti najtraženija u BiH u 2026.
Tako će među najtraženijim zanimanjima, pored ranije pomenutih, biti i kuvari, građevinski stolari, skladišni službenici, ali i radnici za jednostavne poslove u proizvodnji. Slični trendovi i u Federaciji BiH
I u Federaciji Bosne i Hercegovine, prema istraživanju Federalnog zavoda za zapošljavanje, zanimanja trećeg i četvrtog stepena stručne spreme biće najtraženija u ovoj godini.
Tako se na tom spisku nalaze i call operateri, bravari, krojači, skladištari, kuvari, zavarivači, mašinski tehničari, CNC operateri, armirači i drugi.
“Iskazana je i velika potražnja za pomoćnim radnicima u proizvodnji”, navode iz Federalnog zavoda za zapošljavanje.
Nedostatak zanatlija sve veći problem
Da je zanatlija malo na tržištu rada u Republici Srpskoj, ali i da se teško učenici odlučuju za upis zanata uprkos velikoj potražnji, potvrdio je u razgovoru za “Nezavisne novine” Lazo Šešić, predsjednik Skupštine Komore samostalnih preduzetnika Republike Srpske.
Kako ističe, za to nisu samo kriva djeca, već i roditelji.
“Mi smo u Komori predlagali da se djeca već od šestog razreda opredjeljuju jer sve i jedan zanatlija lijepo zarađuje. Svi žele da im djeca budu menadžeri, a nama treba radne snage. To je srednji stalež koji stvara novu vrijednost, koji radi, koji proizvodi. Mi školujemo kadar koji nam uopšte ne treba. Mi moramo tu djecu privući, a to je najviše u dogovoru s roditeljima. Ta djeca nisu više fizički radnici. Oni sada lijepo zarađuju”, kaže on.
Kako dodaje, sve zanatlije koje hoće da rade mogu lijepo živjeti.
“Jedan frizer, konobar, limar, zidar zaradi više nego doktor. Jeste da on radi, ali i zaradi. Lijepo i žive”, navodi on za “Nezavisne novine”, dodajući da većina onih koji završe zanat odu u inostranstvo jer su tamo mnogo i traženiji i plaćeniji.
Sezonski rad dodatno pogoršava problem
Goran Kurtinović, član Upravnog odbora Udruženja poslodavaca ugostiteljstva i turizma Republike Srpske “Horeca”, ističe da je u Srpskoj nedovoljno školovanog kadra iz oblasti ugostiteljstva, zbog čega usluga slabi.
“Već u aprilu i maju veliki dio radnika odlazi na sezonski rad u Hrvatsku, Crnu Goru i malo u Sloveniju. To je konstantno. Sve su veći i veći problemi. Usluga nam zbog toga i nedovoljno školovanog kadra slabi, a mi se privikavamo”, kaže on za “Nezavisne novine”.
Dodaje i da mnogi zatvaraju svoje objekte u tom periodu jer ne mogu pronaći radnike.
Nihad Imširović, predsjednik Udruženja poslodavaca u Federaciji Bosne i Hercegovine, istakao je za “Nezavisne novine” da oni već duže vrijeme ukazuju na neusklađenost obrazovnog sistema i potreba tržišta.
“Nažalost, posljednjih godina se najveći deficit pojavljuje u zanimanjima tipa mesara, trgovca, tokara, bravara… Svi zanatski poslovi su manje-više deficitarni, a opet s druge strane imamo paradoks da na Zavodu za zapošljavanje imamo zaposlenika koji imaju te kvalifikacije, ali ili se ne odazivaju na konkurse ili su pasivni tražioci posla”, kaže on.
Nezavisne novine/Foto: Freepik/Ilustracija
