Stanovništvo Bosne i Hercegovine je krajem jula ove godine bankama bilo dužno 13,83 milijarde KM, pokazuju podaci Centralne banke BiH.
Inače, prema ovim podacima, ukupni krediti svim sektorima su krajem sedmog mjeseca ove godine iznosili 27,47 milijardi KM, što znači da su krediti stanovništvu činili polovinu ukupnih kredita.
Iz Centralne banke BiH su naveli da je u odnosu na jun zabilježeno povećanje kredita stanovništvu za 171,6 miliona KM ili 1,3 odsto.
“Godišnji rast kredita stanovništvu je iznosio 1,34 milijarde KM ili 10,7 odsto”, naveli su iz Centralne banke BiH.
Kada su u pitanju drugi sektori, nakon stanovništva, najviše kredita kod banaka imaju privatna preduzeća, i to 11,1 milijardu KM, pa vladine institucije 1,4 milijarde KM, javna preduzeća 736 miliona KM, dok su krediti ostalim domaćim sektorima krajem jula ove godine bili 361,5 miliona KM.
Predrag Mlinarević, profesor na Ekonomskom fakultetu Univerziteta u Istočnom Sarajevu, kaže za “Nezavisne novine” da rast kredita stanovništvu prati istovremeni rast depozita stanovništva u nešto većem procentu.
“Naime, godišnja stopa rasta kredita stanovništvu iznosi 10,7%, dok su sa druge strane depoziti stanovništva rasli po stopi od 11,7%. Drugim riječima, stanovništvo više deponuje sredstava u bankarski sektor nego što ga kroz kredite povlači. Razlozi rasta depozita stanovništva se nalaze u rastu plata i doznaka iz inostranstva. Sa druge strane, nominalni rast zarada podiže kreditnu sposobnost građana, što rezultira većim obimom kreditnih plasmana stanovništvu. Ako izuzmemo stambene kredite, koji predstavljaju impuls za rast građevinskog sektora, svi drugi krediti su mahom potrošački i usmjereni na uvozne proizvode. Iz tog razloga rast potrošačkih kredita korespondira rastu trgovinskog deficita usljed nekonkurentne domaće proizvodnje. Na ovaj način se održava model rasta zasnovan na potrošnji i uvozu. Za njegovo održavanje neophodno je zaduženje ili države ili stanovništva”, ističe Mlinarević.
Dodaje da održiv model rasta pretpostavlja orijentaciju na rast proizvodnje i izvoza.
“Dakle, umjesto u potrošačke, kreditni plasmani bi trebalo da budu kroz kanal investicija usmjereni u proizvodne svrhe. Banke očigledno, usljed visoke zarade na potrošačkim kreditima i nekamatonosnim prihodima, ne zanima preuzimanje rizika kroz plasmane kredita privredi i na taj način podsticanje održivog rasta u našoj zemlji”, rekao je Mlinarević.
Jovan Vasilić, predstavnik Saveza udruženja potrošača RS i predsjednik Udruženja potrošača “Zvono” iz Bijeljine, smatra da građani sve više podižu kredite kako bi preživjeli mjesec.
“Ljudi nam često govore da moraju podići kredite ili pozajmice kako bi nekako pregurali mjesec. Sad u avgustu ili septembru ljudi podižu kredite zbog početka školske godine kako bi djecu spremili u školu ili za ogrjev preko zime. Pogotovo građani uzimaju od mikrokreditnih organizacija jer se lakše dobiju krediti, dok je kod banaka komplikovanija procedura, ali su zato kamatne stope dosta veće. To je najlošiji mogući način za preživljavanje, ali nema drugog. Razlog je i to što su cijene osnovnih životnih namirnica dosta povećane u odnosu na prethodnih nekoliko godina”, naglasio je Vasilić.
