Domaće stanovništvo, ali i stranci pazarili su lani u Republici Srpskoj nekretnine u ukupnoj vrijednosti od 1,156 milijardi maraka, što je duplo viši iznos u odnosu na period od prije pola decenije, a glavni razlog je, kažu upućeni, cijena kvadrata koja ne prestaje da raste.
Prema podacima iz Registra cijena nepokretnosti, koji vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko pravne poslove (RUGIPP), lani je na području Srpske evidentirano 17.728 kupoprodajnih ugovora u kojima su prometovane 37.532 nepokretnosti, za 3.835 manje u odnosu na godinu ranije, kada je takođe iskeširano 1,156 milijardi KM.
Najviše kupoprodajnih ugovora lani je sklopljeno u Banjaluci, zatim Bijeljini, Doboju i Gradišci, dok je najmanji broj kupoprodajnih ugovora evidentiran u Jezeru, Petrovcu, Oštroj Luci, Krupi na Uni i Kalinoviku.
– Najviša cijena stana po kvadratu u Srpskoj lani iznosila je 10.315,50 KM i evidentirana je na Jahorini. Najskuplji stan tokom prošle godine prodat je na Jahorini za 1,229 miliona KM i njegova površina je 130 kvadrata – istakli su u RUGIPP-u.
Podaci pokazuju da je cijena najskuplje prometovane kuće iznosila 950.000 KM i ona se nalazi u Gradišci. Korisna površina kuće, izgrađene 2001. godine, iznosi 1.000 kvadrata, a dvorište se prostire na 2.002 metra kvadratna.
– Cijena najskupljeg prometovanog građevinskog zemljišta, koje se nalazi u Banjaluci, iznosila je 11,757 miliona KM, a riječ je o 8.119 kvadrata. S druge strane, cijena najskupljeg prometovanog poljoprivrednog zemljišta evidentirana je u Prijedoru, a iznosila je 234.699 KM za 120.000 kvadrata – kazali su u RUGIPP-u.
Dodali su da je u periodu od 2017. godine do 2024. godine na teritoriji cijele Republike Srpske ukupno evidentirano 111.279 kupoprodajnih ugovora u kojima je prometovano 226.525 nepokretnosti, a ostvarena cijena u ugovorima iznosi 6,539 milijardi KM.
Direktor banjalučke agencije za nekretnine “Remaks” Dragan Milanović kazao je za “Glas” da se cijene kvadrata sada i prije pet – šest godina značajno razlikuju.
– Samo je u 2022. godini došlo do poskupljenja kvadrata za 30 odsto, što je na tadašnje cijene iznosilo skoro 800 maraka. Kumulativno ukupan iznos koji je ostvaren u prometu nekretnina je duplo veći iz razloga što su cijene značajno više – rekao je Milanović.
Dodao je da na Jahorini, kao i u Banjaluci i drugim većim centrima, potražnja stabilna, a kvadrat stana, bez namještaja, košta oko 4.000 evra.
– Potražnja, koja je otprilike svake godine ista, održava cijenu kvadrata. Skupocjene stanove u Banjaluci, Trebinju i na Jahorini uglavnom kupuju ovdašnji biznismeni, naši ljudi iz dijaspore, ali i stranci koji imaju riješeno stambeno pitanje – istakao je Milanović, dodajući da se cijena kvadrata u Banjaluci kreće od 2.800 do 6.500 KM u novogradnji.
Prema riječima ekonomiste Zorana Pavlovića, u nestabilnim vremenima investitori gledaju da novac ulože u trajnije vrijednosti, poput nekretnina.
– Cijene nekretnina su skočile ne samo zbog potražnje, nego i mnogo većih troškova. Sve su prilike da će doći do smirivanja cijena kvadrata, jer troškovi života rastu i malo ko će više od građana moći sebi priuštiti kupovinu nekretnine, koliko god ona bila neophodna – istakao je Pavlović.
Garaža
Cijena najskuplje prometovane garaže, korisne površine 55,7 kvadrata, koja se nalazili u Banjaluci, prema podacima RUGIPP-a, lani je iznosila 68.476 KM.
– Cijena najskupljeg prometovanog garažnog mjesta u objektu po kvadratu iznosila je 4.166 KM, a riječ je o površini od 12 metara kvadratnih i nalazi se, takođe, u Banjaluci – kazali su u RUGIPP-u.
