Da li ste trenutno nezaposleni i tražite posao? Možda razmišljate o promjeni karijere, ili ste na početku radnog vijeka i još uvijek odlučujete kojom profesijom želite da se bavite? Ako pogledate koja su zanimanja najtraženija na vebu, možda će vam to biti od pomoći. Koristeći podatke Eurostata, evo i koja su zanimanja najtraženija, kao i koje vještine su bile najviše tražene u onlajn poslovima koji se oglašavaju širom EU tokom 2023. godine. Ova statistika Eurostata sadrži dva glavna indikatora – broj oglasa za posao na mreži i stopa onlajn oglasa za posao (OJAR), koja takođe uračunava broj zaposlenih koji rade u ovim oblastima.
SKORO JEDAN OD DESET OGLASA TRAŽI STRUČNJAKE ZA IKT
Posmatrajući broj onlajn oglasa za posao, stručnjaci za informacione i komunikacione tehnologije (IKT) bili su daleko najtraženiji. Kompanije i organizacije objavile su 871.000 oglasa tražeći IKT stručnjake, što čini 9% svih oglasa za posao na mreži.
Programeri i analitičari softvera i aplikacija zauzeli su drugo mjesto, sa 515.000 oglasa, što predstavlja 5,3% od ukupnog broja. Na trećem mjestu su inženjerski stručnjaci sa 412.000 oglasa, što predstavlja 4,3%, a neposredno iza su bili radnici u proizvodnji, sa 385.000 oglasa, što čini 4%.
Ostale profesije koje zaokružuju prvih 10 najviše oglašavanih zanimanja uključuju:
Tehničare fizičke i tehničke nauke, sa 351.000 oglasa (3,6%)
Prodavce u prodavnicama, sa 312.000 oglasa (3,2%)
Radnike u transportu i skladištenju, sa 308.000 oglasa (3,2%)
Menadžere prodaje, marketinga i razvoja, sa 280.000 oglasa (2,9%)
Ostali službenici za podršku, sa 262.000 oglasa (2,7%)
Finansijske i matematičke stručne saradnike, sa 246.000 oglasa (2,5%)
136.000 OGLASA ZA VOZAČE TEŠKIH KAMIONA I AUTOBUSA
Posmatrajući konkretna zanimanja, objavljeno je 136.000 oglasa za posao (1,4%) za vozače teških kamiona i autobusa. Vozači automobila, kombija i motocikala su takođe bili traženi, sa 61.000 oglasa za posao, što čini 0,6%. Gotovo 100.000 oglasa za posao je postavljeno za kuvare i pomoćnike u pripremi hrane. Pored toga, operateri mašina za hranu i srodne proizvode traženi su u oko 55.000 oglasa. Zajedno, ova tri zanimanja su činila 2,6% ukupnih oglasa za posao.
Zanimanja u zdravstvu su takođe bila istaknuta, sa 96.000 oglasa za posao za ljekare, 115.000 za radnike lične njege u zdravstvenim uslugama, 71.000 za druge zdravstvene radnike i 60.000 za druge zdravstvene saradnike. Zajedno, oni su činili 3,5% ukupnih onlajn oglasa za posao.
Među profesionalcima u EU, IKT profesionalci su imali najveći udio i činili su 27,1% onlajn oglasa za posao. Iza njih su bili kancelarijski radnici sa 25,5% i istraživači i inženjeri sa 23,4%. Najmanje učešće imali su nastavni radnici, koji su činili samo 5,8% od ukupnog broja.
RADNICI PROTIV PROFESIONALACA
Profesionalci (23,4%) i stručni saradnici (18,9%) dominirali su širokim zanimanjima, čineći 42,3% onlajn oglasa za posao. Učešće menadžera iznosilo je 7,8%.
U 2023. godini, uslužni i prodajni radnici činili su 12% oglasa za posao na mreži, zatim radnici sa osnovnom školom sa 11,3%, dok su službenička mesta činili 10,2%.
Tražene veštine: Spremnost za učenje i timski rad, “Volja za učenjem” bila je najtraženija vještina, i pojavila se u 26,2% onlajn oglasa za posao za transverzalne vještine i kompetencije širom EU. Timski rad je takođe visoko rangiran i na drugom je mjestu sa 21,4%. Poslodavci takođe cijene proaktivne zaposlene, jer “proaktivan pristup” čini 12,4% najboljih vještina na listi.
Nasuprot tome, “kreativno i inovativno razmišljanje” bilo je manje traženo, čineći samo 4% traženih vještina.
EKSPERIMENTALNA STATISTIKA EUROSTATA: OJAR
Eurostat je uveo stopu onlajn oglasa za posao (OJAR) kao dio svoje eksperimentalne statistike, a ovaj indikator uzima u obzir broj zaposlenih u svakom zanimanju.
Menadžeri prodaje, marketinga i razvoja imali su najveći OJAR u EU, sa 26,6%. Slede radnici u proizvodnji (22,4%) i ostali radnici u prodaji (17,6%). Rukovodioci trgovine na malo i veliko (16,8%) i ostali službenici (16,7%) zaokružili su prvih pet zanimanja. Iako se uloge u javnom sektoru, kao što su zdravstveni radnici i nastavnici, takođe mogu suočiti sa izazovima zapošljavanja, oni se nisu svrstali među najtraženija zanimanja na mreži.
Prema Eurostatu, ovo se može pripisati tome “što se takve pozicije često ne oglašavaju na internetu”.
OGLASI ZA POSAO NISU SLOBODNA RADNA MJESTA
Eurostat ističe da oglasi za posao nisu isto što i konkursi za posao. Neka slobodna radna mjesta se možda neće oglašavati na mreži, dok neki poslodavci objavljuju oglase za posao bez namjere da odmah popune radna mjesta, često da bi istražili potencijalne mogućnosti.
Jedan oglas za posao takođe može predstavljati više slobodnih radnih mjesta.
Izvor: Mondo.ba
Foto: Thawatchai Chawong / Alamy / Alamy / Profimedia
