Den Buetner je na samom početku 21. vijeka istraživao formule za dugovječnost.
Godinama je pretraživao svijet u potrazi za mjestima gdje ljudi žive mnogo duže od prosjeka, a koncept takozvanih „plavih zona“ došao je do izražaja. Do danas, ekspedicije su otkrile sljedeće plave zone: Okinavu u Japanu, Sardiniju u Italiji, Ikariju u Grčkoj, Nikoju u Kostariki i Lom Lindu u Kaliforniji kao mjesta sa najvišim stopama živih stogodišnjaka.
Upravo ova mjesta su prikazana i u Netfliksovoj seriji „Tajne plavih zona“, gdje Den prikazuje svoje otkriće, a u prvoj epizodi je priča o Okinavi u Japanu. Naime, japanska ishrana je poznata u cijelom svijetu po svojim dobrobitima za zdravlje. A to nije uopšte čudno. Važna komponenta načina života na ovim prostorima je koncept „hara hachi bu“.
Šta je „Hara hachi bu“?
To je konfučijanska mudrost koja kaže da bi trebalo da prestanemo da jedemo kada je želudac pun oko 80 odsto.
U prevodu, „hara hachi bu“ znači „jedi dok ne budeš sit osam desetina“.
Koncept se temelji na ideji da se tijelo dovoljno nahrani bez preopterećenja. Kako bi primijenili ovaj princip, prvo morate da razumijete kako funkcioniše osjećaj sitosti ljudskog tijela. Dakle, nauka pretpostavlja da tijelo tek nakon 15 do 20 minuta primjećuje da li je želudac pun. To znači sljedeće: što sporije jedete, prije ćete da primijetite da je vaše tijelo sito.
Na taj način ćete da izbjegnete unos previše kalorija. Premda brojanje kalorija zapravo nije dio „hara hachi bu“ filozofije, istraživanja pokazuju da stanovnici ostrva Okinave u prosjeku unose oko 1.800 do 1.900 kalorija dnevno.
Ali, to nikako nije stroga dijeta. „Hara hachi bu“ ne zabranjuje neku određenu hranu. Međutim, još ima smisla zamijeniti nezdravu hranu zdravom.
Prema istraživanju „Okinawa Centenarian Study“, stanovnici ostrva jedu uglavnom povrće i voće, ali malo mesa, žitarica, masti, šećera, soli ili punomasnih mliječnih proizvoda, piše ŽenaBlic.
„Hara hachi bu“ uči jednu stvar prije svega, a to je svjesno jedenje. U mnogim zapadnim zemljama je suprotno. Tamo je uobičajeno jesti pod stresom, a u isto vrijeme, kao rezultat toga, često unosimo mnogo više kalorija nego što nam je potrebno.
Srpskainfo/FOTO: FRANCK ROBICHON/EPA
