Iako bh. građani u regionu plaćaju najskuplje lijekove, nadležni poručuju da se niže cijene ne mogu očekivati, jer bi, kako kažu, to dodatno ugrozilo ionako ozbiljan problem nestašice lijekova na tržištu.
Iz Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH ističu da nemaju u planu da mijenjaju bilo šta kada su cijene lijekove u pitanju.
“Naime, svjedoci smo sve većih nestašica lijekova u Bosni i Hercegovini i svako snižavanja cijena bi moglo da prouzrokuje još veće nestašice s obzirom na naše malo tržište, sve veće nestašice aktivne ili pomoćne komponente, zatim nesigurnog plasmana lijekova i mnogih drugih uzroka koji dovode do nestašica”, kazala je Nataša Grubiša, direktorica Agencije za lijekove i medicinska sredstva BiH.
Napominje da sami fondovi, zavodi, imaju mogućnost da putem tendera, pregovora, definisanih cijena na listama mogu da utiču na cijene.
“A što se tiče definisanja cijena medicinskih sredstava, ova agencija nema zakonski osnov da utiče na cijene i nema mogućnost da svojim aktima to definiše”, kazala je Grubiša.
Koliko su vrtoglave cijene lijekova i medicinskih sredstava u Bosni i Hercegovini, najbolje znaju članice Udruženja žena oboljelih od raka dojke “Iskra” iz Banjaluke.
“Lijekovi su najskuplji u regiji, nažalost, i nisu dostupni. Većina ljudi nije u mogućnosti da ih kupi, ako nisu na listi. Velike su liste čekanja i ljudi su primorani da kupuju negdje drugo, onaj ko može”, kazala je Verica Tadić, sekretarka “Iskre”.
Dodaje da su lijekovi višestruko skuplji nego u nekim zemljama regiona.
“Terapija jednog pacijenta zna da košta i preko 8.000 evra mjesečno, tj. na svakih 21 dan. Tu treba još dodati i lijekove za imunitet. Tako da su troškovi stvarno veliki što se tiče kupovine da bi se neko sam finansirao. Iz tog razloga gotovo 99 posto građana kupuje lijekove izvan zemlje” kazala je Tadićeva.
Na previsoke cijene lijekova ukazuje i Murisa Marić, izvršna direktorica u Udruženju građana DON Prijedor.
“Lijekovi u našoj zemlji su već duži period preskupi, dok je u regionu totalno drugačija priča i nije strano čuti da mnogi od naših građana odlaze u Srbiju da nabavljaju lijekove”, kazala je Marićeva i dodala da su marže na lijekove previsoke.
“Prostora za pojeftinjenje sigurno ima, ali mislim da je ovdje neka druga poenta njihove priče, a posebno kada vidimo koliko je apoteka po gradovima otvoreno, što pokazuje da je i te kako unosna branša”, kazala je Marićeva.
Pojasnila je da se u apotekama sada prodaje od žvaka do papuča.
“Apoteka je postala klasična trgovina, tako ni ne čudi zašto ne žele da cijene ne budu niže”, kazala je Marićeva.
Novinar “Nezavisnih novina” Uroš Vukić, koji je radio istraživanje o ovoj temi, objašnjava razloge zašto su lijekovi u Bosni i Hercegovini najskuplji.
“Lijekovi u Bosni i Hercegovini najskuplji su iz razloga što regulativa koja se donosi na svim nivoima vlasti pogoduje isključivo farmaceutskoj industriji, veletrgovcima i maloprodajnim lancima apoteka”, kazao je Vukić.
Ipak, on navodi da su Bosni i Hercegovini po tom pitanju poprilično vezane ruke jer se radi o malom tržištu koje velike farmaceutske kompanije mogu ucjenjivati kako hoće, a slična situacija je i u regionu.
“I ostale zemlje regiona imaju slične probleme. Jednostavno, velike farmaceutske kompanije manipulišu svim tržištima regiona i tome se teško oduprijeti. Rješenje je možda u saradnji regiona po pitanju nabavke lijekova, ali zbog puno interesa, korumpiranosti vlasti u tim zemljama, to je iluzorno očekivati”, rekao je Vukić.
