Bh. dijaspora koja živi širom Evrope i svijeta iz godine u godinu šalje sve više novca u Bosnu i Hercegovinu, a prema mišljenju ekonomista, oni dobrim dijelom na taj način održavaju ekonomiju i domaću potrošnju.
Šta treba da znate:
- U prvom kvartalu u BiH je stiglo 956,6 miliona KM novčanih doznaka iz inostranstva.
- Ukupni transferi iznosili su 1,326 milijardi KM, uključujući i socijalna davanja.
- Ekonomisti smatraju da dijaspora značajno održava domaću potrošnju.
- Šta rast doznaka govori o stvarnom stanju bh. ekonomije?
Šta pokazuju novi podaci Centralne banke BiH?
Trend sve većeg priliva novca nastavljen je i u prvom kvartalu ove godine, kada su ukupni transferi iz inostranstva bili 1,326 milijardi maraka, od čega se na doznake odnosi 956,6 miliona maraka.
Pokazuju to podaci Centralne banke Bosne i Hercegovine koji su dostavljeni “Nezavisnim novinama”.
Oni potvrđuju rast novčanih doznaka, ali i ostalih tekućih transfera, pod šta spadaju i socijalna davanja.
Naime, prema njihovim podacima, u prva tri mjeseca ove godine stiglo je oko 25 miliona maraka više novca kroz personalne transfere, odnosno novčane doznake iz inostranstva, jer je u prvom kvartalu lani taj iznos bio 931,39 miliona KM.
Kada je riječ o ostalim tekućim transferima, u prvom kvartalu ove godine oni su iznosili 370 miliona, od čega se na socijalna davanja odnosi 339,54 miliona, dok su od januara do marta lani ostali tekući transferi bili 314,71 miliona KM, od čega 287,49 miliona marka socijalnih davanja.
Zašto su doznake iz dijaspore važne za ekonomiju BiH?
Igor Gavran, ekonomista, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da je ovo uobičajena slika priliva novca iz inostranstva od doznaka koji daleko prevazilazi priliv po osnovu stranih ulaganja i potvrđuje kako dobrim dijelom dijaspora održava u životu našu ekonomiju i održava domaću potrošnju iznad nivoa koji odgovara stvarnom životnom standardu.
“Domaćim vlastima je očito lakše osigurati priliv novca izvana tako da potiču građane na iseljavanje, poslije čega šalju novac svojim porodicama, nego da poboljšaju poslovno okruženje i potiču investicije ili povratak iseljenih građana”, kaže Gavran.
On dodaje da je važno napomenuti da je stvarni iznos priliva po ovom osnovu daleko veći, jer se značajna sredstva prenose i mimo formalnih tokova novca.
Kako građani vide sve veću zavisnost od novca iz inostranstva?
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja građana “Tolerancijom protiv različitosti” (ToPeeR) iz Doboja, u razgovoru za “Nezavisne novine” ističe da joj ovaj broj djeluje kao mali s obzirom na iskustvo iz njenog okruženja koje potvrđuje da svaka druga porodica primi barem jednu doznaku iz inostranstva mjesečno.
“Mislim da smo zaista došli u onu fazu o kojoj smo pričali prije četiri ili pet godina da ćemo doživjeti to da nas izdržavaju prijatelji i porodica koji ne žive u Bosni i Hercegovini”, kaže ona navodeći da mnoge porodice primaju i više od jedne doznake svakog mjeseca.
Nezavisne novine
