U BiH je zvanično počela primjena novih pravila na polju zaštite ličnih podataka koja omogućavaju stanovnicima bolji uvid u to ko im i za koje namjene traži takve informacije, a nadležni ponovo upozoravaju da je ova oblast za većinu i dalje špansko selo.
Novi zakon o zaštiti ličnih podataka, usvojen nakon duže diskusije i kao jedan iz seta onih sa oznakom “EU”, objavljen je krajem februara ove godine u “Službenom glasniku BiH”. Njegova primjena je, s druge strane, počela od 4. oktobra jer je ostavljen rok od 210 dana od dana stupanja na snagu kako bi se kontrolorima i obrađivačima, kao što su javne ustanove, preduzeća i lica, ostavilo vremena da u najvećoj mogućoj mjeri usklade svoje nove obaveze.
Te obaveze se, između ostalih, odnose se imenovanje službenika za zaštitu ličnih podataka, izradu i objavljivanje pravila privatnosti, evidencija obrade i slično.
Novim zakonom je, s druge strane, građanima omogućeno da lakše pristupe podacima koji se o njima vode te razumiju zbog čega se od njih traže podaci i u koje svrhe obrađuju.
Nadležni posebnu pažnju skreću na takozvano “pravo na zaborav”, odnosno mogućnost da zatraže brisanje svojih podataka iz određenih registara kada više ne postoji zakonski razlog da se ti podaci zadržavaju.
Zakonom je data bolja zaštita djece u smislu da će pojedine aktivnosti u digitalnim servisima morati prvo dobiti roditeljski pristanak, a nove obaveze su propisane i za strane kompanije koje djeluju u BiH.
Direktor Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH Dragoljub Reljić za “Glas” ističe da primjena novog zakona donosi daleko veću zaštitu ličnih podataka u odnosu na dosadašnja rješenja. Promjene su posljedica, kaže, i načina obrade podataka usljed digitalizacije i vještačke inteligencije.
– Propisano je obavezno donošenje politike privatnosti, kolačića, pravo na pristup. Sada bilo ko može da pita svakog kontrolora podataka, bio to dom zdravlja, škola, radno mjesto i svi koji obrađuju lične podatke, zbog čega to rade, u koje svrhe te kada će nastupiti brisanje – rekao je Reljić i dodao da je među novinama i obaveza da se odmah prijavi Agenciji ukoliko dođe do prodora u neki sistem te lica čiji su podaci ugroženi.
Na pitanje koliko su građani svjesni opasnosti i problema koji mogu da ih zadese prilikom davanja ličnih podataka, otvoreno kaže da je to još na veoma niskom nivou, ali i da to ne treba da čudi s obzirom na to da se to pravo ne izučava ni na pravnim fakultetima.
– Jedno je pravo na privatnost, drugo na zaštitu ličnih podataka. Kroz obuke i druge metode pokušavamo da podignemo taj nivo svijesti. Nekada u tome uspijevamo, nekad ne, ali je u odnosu na vrijeme od prije deset godina značajno više svijesti o ovim stvarima – rekao je Reljić navodeći da je 2011. bilo 15 prigovora za čitavu godinu, a sada je to i po nekoliko stotina.
U današnje vrijeme, upozorava, treba biti oprezan prilikom kupovine na internetu.
– Upozoravamo i na situacije kada neko želi da kupuje sa interneta, da uzmu dopunjive kartice koje su dostupne u bankama i prebace na njih potrebne količine novca. Svijest raste, ali još nije na dovoljno visokom nivou – kazao je prvi čovjek Agencije za zaštitu ličnih podataka BiH i naglasio da su danas upravo najveći problemi digitalne krađe identiteta, odnosno da u doba digitalizacije i vještačke inteligencije zaštita ličnih podataka mora biti na daleko višem nivou.
Drakonske kazne
Iz Agencije za zaštitu ličnih podataka od samog usvajanja novog zakona podsjećaju na znatno pooštrenu kaznenu politiku. Zakonom su, naime, za kršenje odredaba predviđene kazne od 500 KM pa sve do 40 miliona ili do četiri odsto ukupnog godišnjeg svjetskog prometa kompanije, zavisno od toga koji iznos je veći.
