Rizik od strujnog udara i požara, hemijski rizik, kao i rizik od oštećenja vida samo su neke od opasnosti koje su građanima mogli stvoriti nesigurni proizvodi koji su se lani našli na tržištu u Bosni i Hercegovini.
U Izvještaju o radu Agencije za nadzor nad tržištem BiH za 2024. godinu navodi se da je kao rezultat sprovođenja proaktivnog i reaktivnog nadzora nad bh. tržištem pronađeno 39 modela nesigurnih proizvoda.
“Najzastupljenije grupe nesigurnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom su električna oprema, igračke, proizvodi za djecu i laserski proizvodi. Analizom rezultata proaktivnog i reaktivnog nadzora nad tržištem iz 2024. godine, ustanovljeno je da najviše nesigurnih proizvoda sa ozbiljnim rizikom za potrošače vodi porijeklo iz Kine, 82 odsto”, navodi se u godišnjem izvještaju ove agencije.
Kako ističu, ovi rezultati potvrđuju trend iz prethodnih godina kojim se potvrđuje da roba kineske proizvodnje čini značajan dio nesigurnih proizvoda.
Tokom protekle godine, kroz aktivnosti proaktivnog nadzora nad tržištem realizovane su 104 inspekcijske kontrole u okviru kojih je administrativno, vizuelno i laboratorijski kontrolisano 86 različitih modela, od čega 49 modela nije ispunjavalo propisane sigurnosne zahtjeve.
“Kao rezultat navedenih aktivnosti, sa tržišta je povučeno 1.113 komada proizvoda. Poslovni subjekti su, dobrovoljno ili po nalogu inspekcijskih organa, uskladili 3.154 komada sa propisanim sigurnosnim zahtjevima, dok su 952 komada proizvoda uništena”, ističu oni i dodaju da je lani pokrenuto i 28 predmeta, od čega je u 12 slučajeva utvrđeno da se neusklađeni predmetni proizvodi nalaze na tržištu BiH.
“Kao rezultat ovih aktivnosti, sa tržišta je povučeno 1.397 komada nesigurnih proizvoda, a 16 komada je usklađeno sa propisanim sigurnosnim zahtjevima”, stoji u izvještaju.
Snežana Šešlija, predsjednica Udruženja potrošača “ToPeer” iz Doboja, ističe da građani ne vode računa i da niko ne čita kada neko upozorava na nesigurne proizvode.
“Takođe, nikada ne vratimo, kad već saznamo, da proizvod nije u redu. Ljudi uopšte ne vraćaju, jer misle da je to priča tek onako. Nije ni dobar kanal komunikacije i obavještavanja građana o nesigurnim proizvodima”, kaže Šešlija za “Nezavisne novine”.
Ona smatra da treba naći drugačiji način komunikacije o tim problemima.
“Nama je problem to što je među nesigurnim proizvodima jako puno igračaka i drugih aparata koje koriste deca, a na neki način dijete nije svjesno opasnosti”, navodi ona.
Osim što ni građani ne obraćaju pažnju, problem je i u kontrolama, a kako kaže Šešlija, oni kao udruženje nisu ni sigurni u potpunosti kakve su te kontrole.
“Ne da bi samo kontrola trebalo da bude pojačana na svim aspektima, ne samo na carini, već bi to trebalo raditi i kroz sistem prodaje. Dosta proizvoda ima koji nisu bezbjedni za građane, a nisu išli preko carine”, objašnjava ona.
Kako ističe, često prate i informacije iz zemalja okruženja, a koje se tiču povlačenja nesigurnih proizvoda, pa shodno tome i reaguju.
Situacija iz 2024. godine nastavila se i u ovoj, pa je tako, prema podacima Agencije za nadzor nad tržištem BiH, samo u prvim danima januara na bh. tržištu pronađeno nekoliko nesigurnih proizvoda.
Tako su se dva fena, dvije lampe i kuvalo za vodu našli na ovoj listi, jer proizvodi predstavljaju opasnost od strujnog udara i požara.
Nezavisne novine/Foto: Unsplash
