Traje tačno 48 dana, i važi za najstroži post u godini, jer se pretežno posti na vodi, izuzev vikenda, osim kada je riječ o Velikoj suboti, danu koji prethodi Vaskrsu.
Sveti oci upozoravaju da post nije samo odricanje od hrane, već je najvažnije raditi na uzdržavanju od loših misli i djela, kojim ćete uspjeti da pobijedite tjelesne strasti duhovnom snagom.
Vaskršnji post dijeli se na sedam nedjelja, od kojih svaka ima svoje ime i pravila posta.
Prva nedjelja Vaskršnjeg posta – Čista nedjelja
Druga nedjelja Vaskršnjeg posta – Pačista nedjelja
Treća nedjelja Vaskršnjeg posta – Krstopoklona nedjelja
Četvrta nedjelja Vaskršnjeg posta – Sredoposna nedjelja
Peta nedjelja Vaskršnjeg posta – Gluva nedjelja
Šesta nedjelja Vaskršnjeg posta – Cvjetna nedjelja
Sedma nedjelja Vaskršnjeg posta – Stradalna ili Strasna nedjelja
Njegov osnovni zadatak je da nas tjelesno i duševno pripremi za praznik Vaskrsenja Hristovog, te se u vrijeme ovoga posta uzdržavamo od mesa, jaja, sira, mlijeka, i ostale hrane sa životinjskim masnoćama.
Prva nedjelja Vaskršnjeg posta – Čista nedjelja
Prva sedmica Velikog posta se naziva Čista jer se tokom nje vjeruje da se u molitvama čuje vapaj duše koja se čisti. Tim molitvama mi se odričemo grijeha i dođemo do spasenja i vječnog života.
Prva nedjelja Vaskršnjeg posta naziva se Čista nedjelja ili Nedjelja pravoslavlja. Ona slavi pobjedu nad ikonoborcima i uspomenu na ponovno uspostavljanje poštovanja ikona koje se desilo 843. godine, u vrijeme carice Teodore i Patrijarha Metodija, poslije perioda ikonoklazma u VIII i IDž vijeku. Praznik posvećen vraćanju ikona ustanovljen je nešto kasnije, jer je još u IDž i Dž vijeku prva nedjelja posta bila posvećena starozavjetnim prorocima Mojsiju, Aronu i Samuilu.
Uspomena na njihovo praznovanje još i danas je sačuvana u srpskom narodu, jer neki Srbi slave Sv. Mojsija kao Krsnu slavu u Nedjelju pravoslavlja, a neki 4. septembra. U nekim Pravoslavnim crkvama u Nedjelju pravoslavlja vrši se Čin pravoslavlja s litijom u kojoj se nose ikone.
Narodni običaji i post za Čistu nedjelju
Ponegdje se ova nedjelja naziva i Todorova, Teodorova, Tudorova nedjelja. Prvih dana Čiste nedjelje se ne pale ognjišta i žene ništa ne kuvaju, nego se jede ranije spremljena hrana.
Prvih dana muškarci jednoniče, tj. ništa ne jedu u toku dana dok se ne smrkne. Do četvrtka se ne koristi kašika, djevojke ne nose nikakav nakit, nigdje se ne igra i ne pjeva. Uveče je sva porodica na okupu, a djeca kokaju kokice, što je mnogima jedina večera. U selima oko Pčinje se kaže da se ne valja jesti sve dok ne izađe zvijezda Karavanka.
Na Čisti ponedjeljak, prema običaju ženska djeca spremju i čiste kuću, a svi se kupaju, šišaju i briju, objašnjavaju na portalu Pravoslavlje.
Među Crnogorcima iz plemena Kuča rasprostranjen je običaj da izjutra na vratima osvane krst od tijesta za koji djeca govore da ga je tu ostavila baba Korizma. Ona se javlja u pričama oko Vaskršnjeg posta i u drugim mjestima, i obično sa njom plaše djeca. Ona, prema predanju gleda koja djeca se ne pridržavaju pravila posta i kad neko pojede nešto mrsno, uzme ga i odnosi u neku strašnu rupu.
Po drugoj verziji, tamo gdje djeca prekrše post, iskače baba Korizma i stavlja svu djecu u vreću i odnosi u pećinu. Roditelji mogu da otkupe djecu tek na Vaskrs, i to ako donesu gomilu šarenih jaja. Korizma je očigledno personifikacija samog Vaskršnjeg posta koja roditeljima služi da lakše objasne djeci pravila ponašanja u vrijeme posta.
Prvi ko uđe u kuću na Čisti ponedjeljak naziva se „kokoška“. U Republici Srpskoj tu osobu posade „na legalo“, prostru slamu pored ognjišta, pa je časte kuvanom rakijom i pogačom. Na Čistu srijedu (Pepeljavu srijedu) je običaj da se ide u kuću koja je dobila prinovu. U nekim mjestima Crne Gore veče uoči Pepeljave srijede, majke djeci na čelu naprave mali krstić od pepela.
U južnoj Srbiji na prvoposni četvrtak – Čisti četvrtak, prave se posebni „kolači“ koji se daju stoci na Teodorovu subotu. U taj dan se ugovaraju svadbe koje će biti tek poslije Vaskrsa. U planinskim krajevima čobani slave ovaj dan kao svoj praznik.
Kako se posti cio post
Vino i ulje dozvoljeni su samo subotom i nedjeljom, ali i na dan Svete četrdesetorice mučenika (22. mart), dok se riba može koristiti samo na Blagovijesti (7. april) i Cvjeti (9. april). Svim ostalim danima posti se „na vodi“, a pogotovo strogo srijedom i petkom.
Prva tri dana prve nedjelje Velikog vaskršnjeg posta poste se posebno strogo. To isto važi i za posljednju nedjelju posta koju postimo „na vodi“, osim Velikog četvrtka (13. april) kada je dozvoljeno ulje i vino.
Na Veliki petak (14. april) se uzdržavamo od jela i pića sve do iznošenja plaštanice, dakle do 3 sata poslije podne, poslije čega se uzima lagan obrok „na vodi“. Takođe, strogo se posti i na Veliku subotu (15. april), kao jedinu posnu subotu u toku godine.
Ne treba zaboraviti da post ne znači da se samo uzdržavamo od mrsne hrane, već prije svega od loših misli, želja i djela.
Post je veoma važan za duhovni i tjelesni život, to je vrijeme kada se u svemu pronalazi mjera i prvi je korak na putu spasenja. Bez duhovnog posta, kažu sveštenici, sam tjelesni post Bog ne prihvata. Post najprije ima duhovni smisao i on je organski povezan sa cjelokupnim duhovnim životom.
Osim crkvenih pravila, treba poslušati savjet mitropolita kijevskog Vladimira, koji kaže: U postu je najvažnije ne jesti jedan drugog!
Glas Srpske
