Sezona godišnjih odmora počinje, a mnogi građani na put ni ne pomišljaju krenuti bez osiguranja, jer se nikada ne zna kada uživanje može krenuti po zlu. Iz Fonda zdravstvenog osiguranja Republike Srpske objasnili su kako građani mogu imati zdravstvenu zaštitu o trošku Fonda.
Šta treba da znate:
- Osiguranici FZO RS mogu koristiti hitnu medicinsku pomoć u zemljama sa kojima BiH ima sporazume o socijalnom osiguranju.
- Prije puta potrebno je pribaviti uvjerenje porodičnog doktora i odgovarajući ino-obrazac.
- Obrazac pokriva hitnu medicinsku pomoć tokom privremenog boravka do 60 dana.
- Najviše obrazaca ove godine izdato je za putovanja u Njemačku.
Prema njihovim riječima, hitnu medicinsku pomoć osiguranici Fonda zdravstvenog osiguranja mogu imati u zemljama sa kojima BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju.
U kojim zemljama građani mogu koristiti zdravstvenu zaštitu o trošku FZO RS?
“BiH ima potpisane sporazume o socijalnom osiguranju sa Srbijom, Crnom Gorom, Hrvatskom, Sjevernom Makedonijom, Slovenijom, Mađarskom, Turskom, Holandijom, Austrijom, Njemačkom, Italijom, Rumunijom, Belgijom, Češkom i Luksemburgom. Dakle, prije polaska u ove zemlje osiguranici mogu da dobiju ino-obrasce. Takođe, i osiguranici koji putuju u Poljsku, Slovačku i Veliku Britaniju imaju pokrivene troškove hitne medicinske pomoći, s tim da za ove zemlje FZO ne izdaje obrasce, jer je međunarodnim sporazumima drugačije regulisano (treba da pokažu BH pasoš)”, navode iz FZO RS za “Nezavisne novine”.
Kako se dobija ino-obrazac prije odlaska u inostranstvo?
Kako objašnjavaju, prije polaska na put osigurano lice treba da od svog porodičnog doktora dobije uvjerenje o zdravstvenom stanju, odnosno o sposobnosti za put.
“Na osnovu tog uvjerenja, nadležne poslovnice FZO RS izdaju odgovarajući obrazac. Obrazac se ne naplaćuje”, navode oni dodajući da se ino-obrazac, kada je u pitanju privremeni boravak u inostranstvu iz privatnih razloga, može izdati za period do 60 dana u toku jedne godine, te da obrazac važi u onim zdravstvenim ustanovama koje su u sistemu javnog zdravstva, odnosno koje imaju ugovore sa zdravstvenim osiguranjem zemlje u kojoj se boravi.
Šta pokriva ino-obrazac i kada je moguća refundacija?
“Sa ino-obrascem osiguranici Fonda za vrijeme privremenog boravka u inostranstvu ne bi trebalo da plaćaju zdravstvenu uslugu ako im zatreba hitna medicinska pomoć, odnosno troškove će snositi FZO RS. U slučaju da se usluga ipak naplati, iako osiguranik ima obrazac, osiguranici mogu predati Fondu zahtjev za refundaciju troškova”, dodaju oni.
Takođe, iz Fonda napominju da se, pored obrazaca koji se izdaju za privremene boravke u inostranstvu iz privatnih razloga, izdaju i obrasci u slučajevima odlaska u inostranstvo radi posla, studiranja i drugih razloga.
Za koje zemlje su građani najčešće tražili ino-obrasce?
Inače, kako su istakli iz FZO RS, u periodu od januara do aprila ove godine, najviše ino-obrazaca izdato je za građane koji su putovali u Njemačku, i to 1.665.
Nakon Njemačke, slijedi Srbija za koju je izdato 1.089 ino-obrazaca, zatim Austrija 732, Hrvatska 529, Slovenija 441, Italija 253, Crna Gora 187, Turska 75, Holandija 42, Mađarska 38, Sjeverna Makedonija 31, Belgija 28, Češka Republika 25, Rumunija 23, kao i Luksemburg.
Nezavisne novine/Foto: Unsplash
