Bliži se vrijeme kada će se maturanti morati opredijeliti za nastavak školovanja. Od akademske 2019/20. do 2023/24. godine, broj upisanih studenata na prve godine fakulteta u Bosni i Hercegovini smanjio se za skoro 8 hiljada. Koji to problemi muče studente, žele li politički djelovati i kako gledaju na staru dilemu otići ili ostati?
Broj novoupisanih studenata na bosanskohercegovačkim univerzitetima se iz godine u godinu smanjuje. Neki fakulteti ne uspiju upisati ni jednog studenta. Demografska slika se mijenja, cijele porodice napuštaju Bosnu i Hercegovinu, to je svakako jedan od razloga pada zainteresovanosti za fakulteta. Studente banjalučkog Univerziteta smo pitali sa kojim problemima se oni trenutno susreću.
„Vi kada završite neki fakultet i kada steknete određeno zvanje ne možete dobiti posao ukoliko niste član neke stranke ili ako vam neko od porodice nije zaposlen u toj firmi. Mislim da je to jedan od problema koji demotiviše studente.“
„Mislim da je važno da studenti sa svih fakulteta imaju prostor za upoznavanje i komunikaciju, jer na mjestima gdje se može naći puno studenata lako se rađaju nove ideje i novi planovi.“
„Najveći problem je zastarjeli način obrazovanja, odnosno neki principi koji se primjenjuju u učionici, a na terenu su drugačiji“ kazali su nam studenti.
Jasno je da su društvene, političke i obrazovne reforme potrebne da bi mladi imali bolje obrazovanje i perspektivu. Međutim, zainteresovanost mladih da učestvuju u političkim procesima nije na zavidnom nivou, a većina mladih se slaže sa političkim stavovima svojih roditelja.
„Na fokus grupama smo saznali da mnogo mladih ne zna kako glasati. Niko im nije pokazao kako treba da glasaju, odnosno da popune listić. To ukazuje na manjak znanja kako participirati u izbornom procesu, ali i kako donijeti odluku“ navodi Aziz Đipa iz Institut za razvoj mladih KULT.
Istraživanje koje je sproveo Institut za razvoj mladih Kult tokom 2021. i 2022. godine pokazalo je da mladi žele napustiti Bosni i Hercegovinu iz više razloga. Od nezaposlenosti, osjećaja nesigurnosti do nesređenog zdravstvenog sistema.
„51% mladih je željelo da napusti Bosnu i Hercegovinu, a 12% mladih je u tom trenutku preduzelo konkretne korake. Kada govorimo o motivaciji za odlaskom, fokus grupe su pokazale da mladi žele otići zbog manjka perspektive, a manje zbog ekonomskih razloga“ tvrdi Đipa.
Činjenica je da obrazovani mladi odlaze. Ipak, neki svoju budućnost vide ovdje, a neki znanje i iskustvo koje bi stekli u inostranstvu opet žele primijeniti u svojoj zemlji.
Studenti navode:
„Ja bih voljela da određen dio školovanja provedem u inostranstvu da bi vidjela šta mi više prija. Možda bi nekada kada steknem znanje u inostranstvu se vratila ovdje.“
„Planiram da odem na master studije u inostranstvo. Nisam još uvijek raščistio da li želim da se vratim ovdje.“
„Ja planiram ostati ovdje, jer Bosna i Hercegovina i Republika Srpska imaju dosta potencijala za život. Na kraju krajeva, mi mladi ljudi smo ti koji ćemo mijenjati situaciju.“
Političke krize, korupcija i ekonomska nesigurnost mlade tjeraju iz zemlje. Vrijeme će pokazati da li će se neki sadašnji studenti odlučno uhvatiti u koštac sa ovim problemima i najaviti neka bolja vremena.
