Odbor sindikata „Elektroprivrede Republike Srpske“ traži od uprave preduzeća povećanje cijene rada sa 172 KM na 200 KM, odnosno za oko 20 odsto.
Iza ERS-a je jedna od najlošijih godina od njenog postojanja, što radnike nije obeshrabrilo da traže veća primanja.
„Uzimajući u obzir povećanje troškova života, stopu inflacije, rast cijena osnovnih životnih namirnica, usvajanja povećanja plata u drugim sektorima i najavu povećanja plata u javnom sektoru, shodno članu 75. kolektivnog ugovora, tražimo povećanje cijene rada na 200 KM“, jedan je od zaključaka sa sjednice Odbora održane u Banjaluci prošli petak.
Podsjećamo, cijena rada jod 172 KM je utvrđena početkom prošle godine. Prethodno je bila 158 KM.
Radinici u zaključcima isključuju bilo kakvu svoju odgovornost za stanje na nivou holdinga zbog čega ne prihvataju uštede na platama i drugim primanjima koja su zagarantovana kolektivnim ugovorom.
Takođe, oni zahtijevaju i formiranje zajedničkih radnih grupa sa poslodavcem koje će biti zadužene za definisanje uslova po pitanju odlaska radnika uz stimulativne otpremnine.
Da podsjetimo, preduzeće je ranije po ovom osnovu isplatilo oko 30 miliona maraka, a nakon toga nastavilo da zapošljava radnike, pa su efekti ovog davanja najblaže rečeno upitni.
„Radnici nisu krivi za stanje u kojem se nalaze zavisna preduzeća i kompletan sistem ERS. Tražimo momentalno utvrđivanje svake vrste odgovornosti, materijalne i krivične, uključujući svakog pojedinca u zadnjih deset godina kao člana uprava zavisnih preduzeća, Mješovitog holdinga, resornih ministara i predsjednika Vlada Republike Srpske“, navodi se u zaključcima.
Podsjećamo, preliminarni podaci pokazuju da je ERS prošlu godinu završila u minusu od oko 30 milona maraka, što je daleko od prvobitnog plana kada se računalo na dobit od oko 46 miliona KM.
U odnosu na plan došlo je do pada u proizvodnji struje i investicijama dok su troškovi za plate rasli.
Termoelektrane su tokom cijele godine bile u problemu zbog nestašice i lošeg kvaliteta uglja, a hidrocentrale su takođe podbacile zbog loše hidrologije.
Bez obzira na to, rad uprave mješovitog holdinga ali i zavisnih preduzeća je pratila rastrošnost te nedostatak odgovornosti i volje za uštedama.
