Lijepo vrijeme izmamilo je semberske poljoprivrednike na oranice. Vlage u zemljištu je, kažu, dovoljno, a nadaju se i da će im temperature ići na ruku i narednih dana, te da će sjetvu obaviti u optimalnom agroroku.
– Žurimo da zasijemo da bi kukuruz ušao u najosjetljivije fenofaze prije visokih temperatura. Troškovi su veći u odnosu na lani, ali mineralna đubriva i gorivo kupili smo prije poskupljenja i podsticaje smo dobili u pravo vrijeme, tako da ćemo zasijati planirano – kaže Pantelija Jovanović iz Međaša, koji će ovog proljeća kukuruz zasijati na 21 hektar.
Đubriva su od početka godine poskupjela za više od 20 odsto, sjemena su skuplja u odnosu na lani za 3 – 5 odsto, dok cijena goriva iz dana u dan raste. Ratari, uprkos poskupljenjima, vrijedno rade.
– Gorivo je jedne godine bilo 3,70 i opet se sijalo. Sve zavisi kako ćeš da uradiš. Mnogi ljudi kažu nema računa, pa se postavlja pitanje zašto siju. To je čista matematika, uložiti se mora da bi se dobilo. Ako đubre ne baciš na bilo šta što siješ, nemoj džaba sijat, jer nećeš imati ni prinosa. Mora se tu sve zemlji dati, a skupo je samo ono što ne uradiš kako treba – pojašnjava Stanislav Šović iz Velike Obarske kod Bijeljine.
I mladi poljoprivrednik Srđan Urošević iz Male Obarske, traži računicu. Povećava površine pod suncokretom na uštrb kukuruza.
– Sjetva je skuplja za 30 – 40 posto. Cijene goriva zadnjih mjesec dana samo rastu, ali nekako ćemo pregurati. Planiramo da posijemo oko 480 dunuma suncokreta i 30 dunuma kukuruza. Suncokret se bolje pokazao, ima stabilniji prinos na sušama, bolja mu je i cijena, a ima i podsticaja na njega – ističe Srđan koji je sa ocem uradio i analizu zemljišta da ne bi rasipali đubrivo.
Suša uzima sve veći danak, pa na parcelama koje se ne navodnjavaju ratari siju kukuruz samo zbog plodoreda i da bi obezbijedili hranu za stoku.
– Kukuruz se više ne isplati. Godine 2001. je bio 50 maraka, danas isto 50 maraka, a upola manje rađa nego 2001. Đubre bilo 80 danas 120 KM. Sijaću samo za vlastite potrebe da bih održao stočarsku proizvodnju. Na ovakvoj cijeni đubriva, energenata, hemije ne možemo govoriti o isplativosti – pojašnjava Stanislav Jovanović iz Popova kod Bijeljine.
Rokovi za sjetvene radove pomjeraju se u zavisnosti od vremenskih uslova. Prednost rane sjetve je ako su rezerve zimske vlage male, a očekuje se sušna godina, ali je i rizična, u slučaju da april bude hladan i kišovit.
Na tržištu ima dovoljno nafte, mineralnih đubriva i sjemena.
Osim regresiranog dizel-goriva, resorno ministarstvo podržalo je proljećnu sjetvu regresiranjem svih sjemena domaćih proizvođača u iznosu od 50 odsto maloprodajne cijene, obezbijeđena su dodatna sredstva za podršku sjetvi industrijskih kultura u iznosu od 500 maraka po hektaru, kao i dodatna sredstva za zasnivanje organske proizvodnje u iznosu od 600 maraka po hektaru i 500 maraka po uslovnom grlu.
Prema procjenama Ministarstva poljoprivrede RS, pod najvažnijim ratarskim i povrtarskim kulturama ovog proljeća biće više od 165.600 hektara, a očekivana vrijednost proizvodnje navedenih usjeva je oko 950 miliona KM. U Srpskoj će dominantan biti kukuruz na oko 128.000 hektara, soja na 5.150 hektara, dok će površina pod suncokretom biti u odnosu na lani veća za 2.500 hektara.
InfoBijeljina
