Nemali broj radnika, posebno onih koja su početnog nivoa, postaje sve zabrinutiji za svoja radna mjesta, zbog munjevitog brzog rasta vještačke inteligencije.
Međutim, ukoliko se pažljivo sluša ono što govore prvi ljudi koji stoje iza tehnološkog buma, zabrinutost bi trebalo zamijeniti razmišljanjem o potencijalno novim zanimanjima koja bi mogla stvoriti šansu za zaposlenje.
Izvršni direktor Nvidije Jensen Huang, kaže kako postoje hiljade poslova za mlade ljude, zahvaljujući ubrzanom rastu podatkovnih centara, ali moraju biti spremni da idu u zanatsku školu. Huang naglašava da procvat umjetne inteligencije stvara ogromnu potražnju za kvalificiranim zanatima, te da je centrima podataka potrebna fizička infrastruktura.
Osim toga, smatra on, infrastrukturni i stambeni bum suočava se s ozbiljnim nedostatkom radne snage.
Prvi čovjek Nvidie nedavno je najavio da ulaže 100 milijardi dolara u OpenAI kako bi pomogao u finansiranju razvoja podatkovnih centara zasnovanih na Nvidijinim AI procesorima.
Globalna kapitalna ulaganja u podatkovne centre širom industrije će dostići sedam biliona dolara do 2030. godine.
Potraga za građevinskim radnicima
„Ako ste električar, vodoinstalater, stolar – trebaće nam stotine hiljada takvih radnika da izgradimo sve ove fabrike“, kazao je Huang za Channel 4 News u Velikoj Britaniji, dodajući: „Segment zanatlija u svakoj ekonomiji će doživjeti procvat. Moraćete udvostručavati i udvostručavati i udvostručavati svake godine.“
Da potraga za građevinskim radnicima nije ekskluzivna samo za naše balkansko područje, već da je riječ o globalnom deficitu, koji se plaća “suvim zlatom”, pokazuje i podatak da građevinski radnici u inostranstvu mogu zaraditi više od 100.000 dolara bez fakultetske diplome.
Jedan data centar od 250.000 kvadratnih metara može zaposliti do 1.500 građevinskih radnika tokom izgradnje – mnogi od njih zarađuju više od 100.000 dolara, plus prekovremeni rad – sve to bez potrebe za fakultetskom diplomom. Nakon završetka, oko 50 radnika sa punim radnim vremenom održava objekat. Ali svako od tih radnih mjesta podstiče dodatnih 3,5 u okolnoj ekonomiji, prenosi Fortune.
Prema Huangu sljedeći talas prilika leži u fizičkoj strani tehnologije, a ne u softveru, i za to njegova tvrdnja kako će sljedeća generacija američkih milionera biti vodoinstalateri i električari, a ne softverski inženjeri ili diplomci MBA studija, u najmanju ruku može uzeti kao tema za razmišljanje.
Hiljade radnika nedostaje
Ukoliko se dublje analizira nestašica za zanatlijima, potrebno je analizirati obrazovanje mladih generacija – vođene izrekom – učiti, steći diplomu, da bi se kasnije živjelo dobro od svog rada – u protekle, najmanje dvije decenije, generacije su se okretale fakultetu, a ne učenju zanata.
Na nedostatak kvalifikovanih radnika upozorava i izvršni direktor Forda, Jim Farley, koji kaže, prenosi Fortune, da Sjedinjene Države ne mogu ostvariti svoje ambiciozne ciljeve u oblasti vještačke inteligencije ako im nedostaju ključni radnici za jačanje infrastrukture za izgradnju tehnologije. Vodeći se prognozama da će tržište umjetne inteligencije do 2033. godine narasti na 4,8 biliona dolara, Farley kaže kako su SAD zanemarile radnu snagu potrebnu za izgradnju i održavanje podatkovnih centara i proizvodnih pogona. Predsjednik Donald Tramp (Trump) uveo je sveobuhvatne tarife kako bi oživio radna mjesta u fabrikama, ali u proizvodnji najjače ekonomije svijeta, i dalje postoje problemi sa zapošljavanjem i zadržavanjem radnika.
Ko se prekvalifikuje?
Iz izvještaja za Federaciju BiH: Anketa poslodavaca pokazuje da je u 2024. godini u sektoru građevinarstva i industrije prijavljeno oko 3.620 radnika koje poslodavci ne mogu naći.
“U prošloj i ovoj godini kroz program “Obuka za tržište rada”, najveći broj nezaposlenih osoba koje su aplicirale za vaučer su sa SSS, njih 1324”, kazali su za Forbes BiH u Federalnom zavodu za zapošljavanje.
Nezavisno od stručne spreme, najtraženije obuke u 2024. godini bile su za administrativne poslove (527) i kozmetičke usluge (451).
Od ukupno 371 nezaposlene osobe sa visokom stručnom spremom, 208 je apliciralo za obuku iz administrativnih poslova, 69 za obuku iz kozmetičkih usluga, a 11 za obuku za CNC operatera.
U ovoj godini, najtraženije obuke bile su kozmetički tretmani (511), administrativni poslovi (312) i strani jezici (70).
Kada je o Visokoj stručnoj spremi riječ od 316 aplikanata 115 je apliciralo na obuku administrativni poslovi.
“Ne možemo sa sigurnošću precizirati da su sve sa nizom stručnom spremom od njihove, jer se evidentira prema onome što dostave nezaposlene osobe”, pojašnjavaju u Zavodu.
Sa VSS 77 ih je apliciralo za obuke kozmetičkih usluga.
Prema procjenama Privredne komore RS, trenutno nedostaje između 7.000 i 8.000 majstora svih profila – od tesara, zavarivača i zidara, do rukovalaca mašina i keramičara.
Iako su zarade u ovom sektoru značajno porasle i često premašuju prosječnu platu u zemlji, prenosi TV M, mladi i dalje ne pokazuju interesovanje za upis i obuku u zanatskim zanimanjima.
