Slovenija je službeno dostavila Hrvatskoj ponudu za zajedničku gradnju druge nuklearne elektrane u Krškom, no sadržaj prijedloga znatno odstupa od modela kakav trenutno vrijedi za postojeću nuklearku, gdje obje države imaju jednakih 50 posto udjela.
Prema dokumentu na koji Hrvatska mora odgovoriti do kraja septembra ili najkasnije početkom oktobra, Zagrebu se nudi tek 25 posto vlasništva nad budućom elektranom, piše Novi list.
Uz to, hrvatski partner ne bi imao pravo učestvovati u donošenju ključnih odluka. Druga četvrtina pripala bi slovenačkoj državnoj kompaniji GEN, dok bi slovenačka vlada imala kontrolni paket od 51 posto.
Najspornija stavka jest da bi Hrvatska, uprkos suvlasništvu, bila onemogućena u preuzimanju dijela proizvedene energije. Umjesto toga, dobila bi tek četvrtinu dobiti od prodaje struje koja bi se distribuisala isključivo na slovenačkom tržištu.
Kritike iz Hrvatske
Predsjednik Hrvatskog nuklearnog društva Davor Grgić na prijedlog je reagovao oštro: “Ovakav maćehinski prijedlog hrvatska strana bi trebala odbiti”, poručio je, naglašavajući da bi i Sloveniji bilo korisnije da je ponudila nastavak modela u kojem svaka strana koristi proizvedenu energiju prema vlastitim potrebama.
Grgić dodaje da Hrvatskoj nije presudna sama zarada: “Ne treba nam profit od prodaje struje, treba nam struja koju onda Vlada može koristiti, primjerice, kao subvencionirani energent za socijalno ugrožene i slično.”
Političke najave i otvorene opcije
Novi list podsjeća kako su se prije nepuna tri mjeseca hrvatski i slovenački premijer sastali na Vinici i tom prilikom iskazali spremnost za zajedničku gradnju nove nuklearke. Detalji o vlasničkoj strukturi tada nisu spominjani.
Prošle sedmice ministar privrede Ante Šušnjar izjavio je da mu je “želja da nuklearna elektrana nikne na hrvatskom tlu”. Samo dan kasnije, u Saboru je već otvoreno pitanje moguće gradnje nuklearke na mjestu današnje termoelektrane Plomin. IDS-ov zastupnik Dalibor Paus zatražio je jasnu potvrdu razmatra li Vlada tu opciju.
Ministar je odgovorio da o konkretnim lokacijama treba odlučiti struka, podsjetivši pritom da TE Plomin mora biti zatvorena do 2032./33. godine. “No, što se tiče sigurnosti opskrbe električnom energijom, Vlada i Ministarstvo o tome vode računa, a struka je ta koja će reći može li se tamo graditi nešto u smislu malog modularnog reaktora”, dodao je Šušnjar.
Lokacije i stručna stajališta
Stručnjaci podsjećaju da je jedino područje za koje postoje potpuna istraživanja vezana uz gradnju nuklearke – Privlaka kod Ivanića. U vrijeme bivše Jugoslavije razmatrao se i Erdut, gdje se planirala nuklearka pod imenom “Slavonija”, no projekt je obustavljen raspadom federacije.
Za Plomin Grgić navodi da istraživanja nisu provedena, ali ističe blizinu Rijeke kao važnog energetskog i industrijskog središta, što lokaciju čini privlačnom. Nuklearni stručnjak Tonči Tadić upozorava da je prerano uopšte javno govoriti o lokacijama. Prema njemu, izbor će se temeljiti na sveobuhvatnoj procjeni – od dopreme opreme, seizmičkih uslova i sigurnosti do uticaja na okolinu i blizine naselja.
Nuklearna energija nije prijetnja
“Razne opcije su u igri i nijedna nije definisana. Sigurno je jedino da Krško 2043. godine prestaje s radom i da Hrvatska u idućih 20 godina mora dobro promisliti, pripremiti se i odvagati koja joj je najbolja opcija – Krško 2, vlastita nuklearka ili serija malih reaktora, a svaka od njih je za Hrvatsku dobra”, kaže Tadić. Naglašava i da nuklearnu energiju treba prestati doživljavati kao prijetnju jer je, u kombinaciji s obnovljivim izvorima, ona ključna za dekarbonizaciju, što je i cilj Evropske unije.
Mali modularni reaktori – realna opcija za Hrvatsku
Dok se rasprave o velikim nuklearkama nastavljaju, u Hrvatskoj je već postignut politički konsenzus o gradnji malih modularnih reaktora. Nakon sastanka radne grupe za izradu Zakona o nuklearnoj energiji, ministar Šušnjar istakao je kako je odlučan da “pozicioniramo Hrvatsku na nuklearnoj karti svijeta koja trenutno nije tamo”.
Hrvatska, zaključuje, može paralelno razmatrati sve tri opcije – zajedničku elektranu sa Slovenijom, vlastitu nuklearku ili mrežu modularnih reaktora – pod uslovm da slovenačka ponuda postane povoljnija.
Slovenački referendum na čekanju
Slovenija je trebala održati referendum o gradnji druge nuklearke u novembru prošle godine, no izjašnjavanje građana je odgođeno. Prema riječima hrvatskog člana uprave NE Krško Saše Medakovića, “referendum se, izgleda, neće održati ni u idućih nekoliko godina”.
