Iako su evidencije pred posljednje lokalne izbore pokazale nešto brojnije biračko tijelo nego što je to bio slučaj 2020. godine, na biralištima se pojavilo nekoliko desetina hiljada glasača manje, a među onima koji su, ipak, ispunili građansku dužnost bilo je više muškaraca nego žena, dok je broj mladih pao ispod 15 odsto kada je u pitanju odziv.
Osmi po redu lokalni izbori, na kojima su birači izabrali gradonačelnike i načelnike te odbornike u Republici Srpskoj, FBiH i Brčko distriktu, održani su lani početkom oktobra, a presjek stanja sa terena je sumiran u publikaciji “Izborni pokazatelji, 2024. godina” koju je objavila Centralna izborna komisija (CIK) BiH.
Izborna statistika, naime, pokazuje da je pravo glasa na izborima u oktobru imalo oko 18.000 stanovnika više nego što je to slučaj bio 2020, ali ih je, s druge strane, glasalo oko 70.000 manje.
Brojevi o izlaznosti govore da je na posljednjim izborima u BiH, a tu su podaci za Republiku Srpsku, FBiH i Brčko distrikt, glasalo nešto više od 1,6 miliona birača, što u procentima iznosi 48,14, dok je u oktobru 2020. na birališta izašlo oko 1,7 miliona ljudi, odnosno 50,40 odsto.
Kada je riječ o polnoj strukturi birača, na prvom mjestu su muškarci, ali ni žene ne zaostaju mnogo. Prema podacima CIK-a, na posljednjim lokalnim izborima glasao je 824.831 muškarac i 813.016 žena, a gledajući to u procentima brojevi su gotovo identični onima od prije četiri godine.
S druge strane, vidljiv je pad broja mladih birača, odnosno onih koji imaju manje od 30 godina.
– Na izborima 2020. glasalo je 16,86 odsto birača mlađih od 30 godina, a u oktobru 2024. godine 14,90 odsto – pokazuju uporedni podaci CIK-a iz 2020. i 2024. godine.
Ta statistika je, naime, potvrdila predviđanja stručnjaka koji su isticali da na birališta izlaze mahom stariji birači. Član Strateškog odbora “Koalicije pod lupom” Vehid Šehić ističe da ne treba da iznenađuju ovakvi rezultati jer je sve manje povjerenja građana u stranke.
– Ako analiziramo predizborna obećanja i ono što je na kraju urađeno, vidi se da je dosta toga ostalo neispunjeno i građani ne vide način da nešto mogu da promijene – rekao je Šehić.
Dodaje da je potrebno imati na umu da se procenat računa od ukupnog broja onih koji su registrovani za glasanje.
– Na biračkom spisku se nalaze sve osobe koje imaju važeću ličnu kartu. I oni koji žive u BiH i u inostranstvu. Ako bismo gledali samo one koji stvarno žive u BiH, procenat bi bio daleko veći, odnosno sigurno nije ispod 65 odsto, tako da je o svemu potrebno voditi računa. Procenat je procenat, ali je i činjenica da građani gube strpljenje i povjerenje u političare jer ne vide napredak – istakao je Šehić koji je i predstavnik Foruma građana Tuzla i bivši član Centralne izborne komisije BiH.
