Broj zaposlenih, plate, investiranje, odgovornost…
Ovo će, kako je krajem 2024. godine najavio Radovan Višković, predsjednik Vlade RS, biti detaljno navedeno u izvještaju jedinice za nadzor pri njegovom kabinetu, a u vezi sa kontrolom rada 20 najvećih javnih preduzeća u Srpskoj.
Niko, obećao je Višković, neće biti pošteđen ukoliko se utvrdi da postoje bilo kakve zloupotrebe u radu, a na te navode oni koji se godinama bave ovom tematikom smatraju da se radi o “bacanju prašine u oči”.
Ipak, treba podsjetiti da je Višković prilikom priče o ovoj temi i sam priznao da postoje brojne zloupotrebe u radu najvećih preduzeća. Prvo se premijer požalio na to da su pojedinci u javnim preduzećima “skupljali izborne glasove ili zapošljavali zbog ličnog interesa, te da ima primjera gdje je bilo nekontrolisanog zapošljavanja”.
Višković je u navođenju primjera rekao da u ERS trenutno ima više od 10.000 zaposlenih, a da ih je prije deset i više godina bilo skoro duplo manje.
Primalo se, dodao je, bez odluke Vlade RS, koja je to, podsjetio je, zabranila, zbog čega je dio direktora smijenjen. Najavio je da se neće stati ni sa krivičnim prijavama, poput onih u “Šumama Srpske”, čak 22, kada je smijenjeno i sedam direktora.
Ali, premijera ćemo podsjetiti da je, uprkos tome, dio smijenjenih i dalje u “Šumama”.
Podsjetićemo ga, ali i sačekati da kaže javnosti koliko je dužno tih 20 javnih preduzeća.
Godinama se čeka da se izvještaji o radu najvećih preduzeća nađu u NS RS, ali se to u velikoj mjeri izbjegava, zbog čega opozicija sumnja da će to javnost i dočekati.
“Premijer Višković je 2021. najavio uvođenje te centralne jedinice za nadzor nad javnim preduzećima, a evo četiri godine kasnije nemamo nikakve detalje šta su oni uradili. Javna preduzeća su najveći gubitaši, služe za javno zapošljavanje podobnih”, navodi Mirjana Orašanin, predsjednik Odbora za reviziju NS RS (SDS).
Smatra da Vlada RS, i zbog budžeta i zbog svog opstanka, mora pokrenuti pitanje odgovornosti u javnim preduzećima.
“Vlada RS je planirala da im u 2024. javna preduzeća uplate 100 miliona KM prihoda od dividendi u budžet, pa su rebalansom to smanjili na 14,5 miliona KM. Dakle, javna preduzeća su uplatila 85,5 miliona KM manje od planiranih. A za 2025. budžetom je planirano samo 30 miliona KM tih prihoda”, kazala je Orašaninova za “Nezavisne”.
Srđan Mazalica, član Odbora za reviziju (SNSD), smatra da bi o tematici javnih preduzeća trebalo da se povede rasprava u Narodnoj skupštini.
“Mislim da je tu potrebno izdvojiti i određeno vrijeme, ali i napraviti neki koalicioni dogovor sa partnerima, kao i sa ostalim strankama, potruditi se da nijedno javno preduzeće ne bude, da kažem, feudalna svojina jedne stranke, da tamo imenujemo najkvalitetnije ljude i da odnos Vlade RS i NS RS prema tom preduzeću bude takav da nema povlaštenih preduzeća. To je cilj važan za stabilizaciju budžeta Republike Srpske, da bismo dobili više sredstava od dividende, a ne da budu gubitaši pa da im se mora grantovima pomagati iz budžeta. Na to je, siguran sam, i premijer mislio”, naglasio je Mazalica za “Nezavisne”.
Ipak, ima onih koji smatraju da je Viškovićeva priča populistička.
“Osamnaest godina je ova vlast, predvođena SNSD-om, imala vremena da promijeni stanje u javnim preduzećima i nije to uradila. Višković najavljuje da će jedinica za nadzor to provjeriti, pa šta je radio proteklih šest godina. Da li to znači da on ne vjeruje svojim ministrima u čijem opisu posla je da prate ta pitanja. Zašto nije smijenio sve direktore, a ako ne smije, zašto onda nije promijenio sastav Vlade, a ako ni to ne može, zašto onda nije podnio ostavku”, pita Siniša Vukelić, glavni urednik portala “Capital”, te dodaje:
“Ovo je samo bacanje prašine u oči.”
Predrag Mlinarević, ekonomista, ipak je zagovornik stava da treba sačekati da se dostavi obećana analiza.
“Ukoliko bude temeljna i ustanovi sve slabosti u upravljanju javnim preduzećima, biće lakše utvrditi odgovornost. Pored utvrđivanja odgovornosti za propuste, važno je da se napravi plan konsolidacije i da se novoimenovana rukovodstva ocjenjuju spram nivoa njihove realizacije. To je na kraju i najvažnije, s obzirom na to da veći dio javnih preduzeća ima status monopolista i sve cehove nestručnog upravljanja plaćaju građani posredstvom viših cijena ili poreza”, rekao je Mlinarević za “Nezavisne”.
Izvor: Nezavisne novine
