U domu porodice Kuljić u Nevesinju sutra, na najveći hrišćanski praznik, neće biti slavlja. Tek su sahranili domaćina, Oljega Kuljića, samohranog roditelja dvoje maloljetne djece, koji je poginuo na poslu.
Tragedija, koja se nedavno dogodila u Termoelektrani Gacko, nažalost, samo je jedan u nizu nesretnih slučajeva na radnom mjestu, koji su završili pogibijom radnika.
Podsjećamo, Oljeg Kuljić je nastradao u utorak, dok je obilazio postrojenje, kako bi uzeo uzorke uglja. Nije se vratio sa radnog zadatka. Ostaci njegovog tijela nađeni su u kotlu termoelektrane.
Da li se ova tragedija mogla izbjeći i da li je bilo propusta u bezbjednosnom i u sistemu zaštite na radu u Rudniku i termoelektrani Gacko? Na ovo pitanje bi trebalo da odgovori istraga.
Činjenica je, međutim, da se nesreće na poslu u Republici Srpskoj dešavaju prečesto, pogotovo u odnosu na strukturu privrede i na broj zaposlenih.
Prema podacima Republičkog inspektorata, koji su nedavno objavljeni u medijima, prošle godine je na poslu poginulo 10 radnika, a njih 93 su zadobili teže povrede na radu.
Slična je situacija bila i prethodnih godina: 2023. godine je smrtno stradalo 10, a godinu ranije 9 radnika.
Prema zvaničnim statistikama, radnici najčešće stradavaju u građevinarstvu, te u šumarstvu i drvnoj industriji, a na crnoj listi je i elektroprivreda, u kojoj je 2023. poginuo jedan radnik, a i povrede na radu su sve češće.
Sve su prilike da poslodavci ne vode dovoljno računa o zaštiti na radu, mada su nerijetko skloni da za tragedije na poslu okrivljuju radnike i njihov nemar.
Tako će ostati zapamćena izjava Momira Smiljanića, direktora i vlasnika građevinske firme “Falcon” Teslić. Na njegovom gradilištu u Banjaluci u novembru prošle godine desila nesreća, u kojoj je jedan radnik poginuo, a drugi je teško povrijeđen.
Smiljanić je za Srpskainfo rekao da su radnici sami odgovorni za nesreću jer nisu nosili šljemove. Podsjećamo, poginuli radnik je stradao, kada mu je na glavu pao teret težak pola tone.
– Da je imao šljem na glavi, drugačije bi se sve završilo – rekao je Smiljanić nakon nesreće.
Sindikalci, međutim, tvrde da mnogi građevinci nose šljemove, ali da su oni slaba zaštita, ako gradilište nije obezbijeđeno kako treba.
Dragana Vrabičić, predsjednica Sindikata građevinarstva i stambeno-komunalnih djelatnosti Republike Srpske, ističe da je glavni problem to što se ne poštuju odredbe Zakona o zaštiti na radu i Strategije o zaštiti zdravlja na radu.
– Dosadašnja praksa je pokazala da su u građevinarstvu za nesreće rijetko odgovorni propusti radnika, dok je najveći problem neobezbijeđen objekat. Potreban je stalni nadzor nad objektom, nad radnicima, nad upotrebom zaštitne opreme, te stalne provjere da li poslodavac ispunjava obaveze u vezi sa zaštitom na radu – kaže Vrabičićeva.
Kako je ranije upozoravala Srpskainfo, nesreće na radu su itekako povezane sa korupcijom. Uostalom, i statistike potvrđuju da radnici najčešće stradavaju u građevinarstvu i šumarstvu, branšama poznatim po korupciji.
Kako je istakao Dejan Lučka, direktor Banjalučkog centra za ljudska prava, kroz korupciju koja se razvija sistem u kojem profit i privilegije ljudi koji imaju velike količine novca i moć, imaju prednost nad životima i osnovnim pravima drugih ljudi.
– Kada se sredstva za rad i za sigurnosnu opremu troše nenamjenski, kada postoji korupcija u nabavci materijala i opreme, kada se inspekcije zloupotrebljavaju i podmićuju, ili inspekcijske kontrole “nestaju” u koruptivnim tokovima, to direktno ugrožava radnike – rekao je Lučka za Srpskainfo.
