Srpski vjernici 18. januara slave Krstovdan.
Zimski Krstovdan slavi se uvijek uoči Bogojavljenja i spada u nepokretne praznike.
U kalendaru SPC nije obilježen crvenim slovom, za razliku od Krstovdana koji se slavi 27. septembra, kao uspomena na pronalaženje Časnog Krsta, na kojem je na Golgoti razapet Hristos.
U pravoslavnim hramovima se na Krstovdan služi liturgija svetog Jovana Zlatoustog, uz ritual velikog osvećenja vode, koji prati praznično bogosluženje.
Krstovdanska vodica se poslije vodoosvećenja dijeli vjernicima i, prema običaju, čuva u kućama radi zdravlja. Krstovdan uoči Bogojavljenja je posni dan za pravoslavne vjernike, bez obzira na to koji dan u nedjelji „pada“. Ovaj dan strogo posti se po mogućnosti na „suhojedenju“, osim ako padne u subotu ili nedjelju, kada razrješavamo „na ulje“. Ovim postom se pravoslavni pripremaju za praznik Bogojavljenja i za pijenje bogojavljenske vodice.
U nekim krajevima Srbije postoji običaj da se uoči praznika krst stavi u vodu i unese u crkvu.
Ako se krst smrzne, vjeruje se da će godina biti rodna i zdrava, a ako se ne smrzne biće oskudna i bolešljiva, piše Espreso.
Foto: Ilustracija
