Ekonomska situacija u BiH opterećena je siromaštvom, slabo obrazovanom populacijom, međunarodnim neizvjesnostima i domaćim političkim svađama, neki su od navoda u najnovijem izvještaju Svjetske banke o stanju zapadnobalkanskih ekonomija, u dijelu koji se odnosi na BiH.
Kako bi ispunila ekonomske kriterije, BiH mora istovremeno raditi na tri velike grupe reformi. BiH mora, kako je naglašeno, paralelno postići napredak u integraciji unutrašnjeg tržišta, jačati državni nadzor i regulatorne institucije, kao i smanjiti pretjerano veliki javni sektor.
“BiH je imala koristi od makroekonomske stabilnosti tokom protekle decenije kroz tri ključne politike: valutni odbor vezan za evro, naplatu indirektnih poreza u cijeloj zemlji i perspektivu učlanjenja u EU”, naglašeno je.
Napomene radi, valutni odbor je konvertibilnost bh. marke, odnosno fiksni kurs prema evru. Svjetska banka, naime, smatra da je ova politika učvrstila povjerenje u monetarni sistem u BiH i da je to pogodovalo ekonomskom rastu.
Drugu važnu činjenicu za ekonomsku stabilnost Svjetska banka vidi u konzervativnoj fiskalnoj politici u periodu od 2015. do 2019. godine, kada su fiskalni suficiti, odnosno viškovi u budžetima, kako je naglašeno, iznosili jedan do tri odsto bruto domaćeg proizvoda. Iako se fiskalna disciplina pogoršala u doba pandemije korona virusa, ističu da je javni dug ipak ostao relativno nizak, na 34 odsto bruto domaćeg proizvoda.
“Uprkos postizanju realnog rasta prihoda od tri odsto godišnje od 2015. godine, BDP po glavi stanovnika i dalje je na samo trećini prosjeka 27 članica EU”, istakli su.
Upozoravaju da je BiH i dalje izložena znatnoj ranjivosti na ekonomske šokove, s obzirom na to da je čak 40 odsto stanovništva izjavilo da ne može sastaviti kraj s krajem u roku od mjesec dana ako bi ostali bez prihoda.
“Visoka stopa siromaštva povezana je sa slabom participacijom na tržištu rada i nižom obrazovanošću stanovništva, a među najranjivijima su starija domaćinstva i domaćinstva s dvoje i više djece ili članovima s invaliditetom”, stoji u ovom izvještaju.
Jedna od najvažnijih poruka izvještaja je da nizak nivo investicija i ekonomski model temeljen na slaboj domaćoj potrošnji otežava šanse za sustizanje evropskog prosjeka.
Bez ubrzavanja strukturalnih reformi, koje bi uključivale reformu i kontrolu javnih preduzeća, poboljšanje poslovnog ambijenta, smanjenje troškova rada i tranzicije s ekonomije zasnovane na uglju na zelenu energiju, u Svjetskoj banci, praktično, upozoravaju da ovaj cilj nećemo moći dostići.
Ekonomski parametri u zemlji, prema njihovoj analizi, ne izgledaju dobro, s obzirom na to da upozoravaju da je industrijska proizvodnja nastavila da opada, koju nije mogao da nadomjesti rast plata koji je samo doveo do jačanja inflacije.
Iako na pozitivnoj strani vide rast bruto domaćeg proizvoda na 2,7 odsto u ovoj i na 3,1 u narednoj godini, ipak očekuju rast inflacije zbog navedenih strukturalnih problema, ali i globalne ekonomske nesigurnosti.
Osim ovih razloga, indirektno kritikuju i odluke domaćih vlasti da povećaju plate i povećavanje davanja za beneficije.
Svjetska banka ocjenjuje da će veći dio energije biti potrošen na evropske integracije, a da za ove ekonomske mjere koje bi riješile strukturalne probleme neće biti kapaciteta. Rizici za pogoršanje situacije su, kako je naglašeno, znatni.
“Potencijalna eskalacija globalne ekonomske nesigurnosti i domaćih političkih sukoba mogli bi dovesti do manje investicija i kašnjenja u sprovođenju ključnih ekonomskih strukturnih reformi. Sukobi u Ukrajini i na Bliskom istoku takođe bi mogli obuzdati evropsku ekonomiju, što bi dalje moglo uticati na izvoz, direktna strana ulaganja i doznake iz inostranstva”, zaključuju oni svoju sumornu prognozu.
