Izreka “zdrav kao dren” duboko je ukorijenjena u našem jeziku, svjedočeći o izrazitoj otpornosti biljke koja živi i duže od dvije stotine godina.
Uprkos tome što dren (Cornus mas) samoniklo raste gotovo svugdje, od sunčanih obronaka do rubova šuma, njegovi plodovi danas često ostaju neubrani, a njihova vrijednost zaboravljena.
Ova biljka, cijenjena još u antičkoj Grčkoj i Rimu, predstavlja pravu riznicu zdravlja koju moderna civilizacija nerijetko zaobilazi. Njegovo izuzetno tvrdo drvo ranije se koristilo za izradu koplja, simbolizujući snagu koja se preslikava i na ljekovita svojstva njegovih prepoznatljivih crvenih plodova.
Kada se govori o izvorima vitamina C, prva asocijacija obično su agrumi, ali plodovi drena tu titulu nose s puno više prava jer mogu sadržavati čak dvostruko više askorbinske kiseline od narandže, nadmašujući u tome i limun.
Nutritivna snaga drenjina tu ne staje, pošto su prepune antioksidansa, prvenstveno antocijanina, koji im daju karakterističnu tamnocrvenu boju i snažna protivupalna svojstva. Pored toga, bogate su organskim kiselinama, taninima i pektinima, odnosno spojevima koji sinergijski jačaju imunitet i efikasno štite organizam od negativnog uticaja slobodnih radikala.
Blagotvorni učinci drena na kardiovaskularni sistem vijekovima su poznati u narodnoj medicini, a danas ih sve češće potvrđuju i zvanična naučna istraživanja. Upravo su pomenuti antocijanini ključni za zaštitu krvnih sudova, smanjenje oksidativnog stresa i prevenciju ateroskleroze.
Redovna konzumacija plodova ili prerađevina od drena može značajno pomoći u regulaciji masnoća u krvi i održavanju dugoročnog zdravlja srca. Tradicionalno se dren koristio i kao provjeren lijek protiv slabokrvnosti i iscrpljenosti, zahvaljujući bogatstvu željezom i drugim bioaktivnim spojevima koji podstiču brzi oporavak i čiste krvotok.
Jedno od najcjenjenijih svojstava drena jeste njegovo adstringentno, odnosno stežuće djelovanje, zbog čega je kroz istoriju bio prvi izbor u liječenju različitih probavnih smetnji.
Visok udio tanina i pektina čini ga izrazito učinkovitim prirodnim lijekom kod proljeva i drugih gastrointestinalnih tegoba.
Dren djeluje umirujuće na sluznicu probavnog sistema, smanjuje upalne procese i pomaže u brzom uspostavljanju poremećene ravnoteže, a narodna medicina ga preporučuje i za efikasno snižavanje povišene tjelesne temperature, pri čemu se ljekovitim ne smatraju samo plodovi, već i kora i listovi biljke.
Moderna nauka sve više pruža detaljan uvid u složene mehanizme djelovanja spojeva iz drena, potvrđujući ono što je tradicija odavno znala. Istraživanja su pokazala da ekstrakti plodova imaju širok spektar farmakoloških svojstava, uključujući i zaštitno djelovanje na ključne organe poput jetre, bubrega i mozga.
Pokazalo se da antocijanini iz drena imaju izražen antihiperglikemijski učinak, što znači da mogu pomoći u regulaciji nivoa šećera u krvi, kao i antihiperlipidemijski učinak, pridonoseći znatno boljoj kontroli kolesterola i triglicerida, što otvara vrata primjeni drena kao podrške u liječenju savremenih metaboličkih bolesti.
Razlog zašto je dren, uz sve ove prednosti, danas prilično zapostavljen leži prvenstveno u zahtjevima savremene industrije koja favorizuje plodove jednostavne za masovnu proizvodnju.
Dren ima krupnu košpicu koju je teško odvojiti od mesa ploda, što značajno komplikuje mašinsku obradu. Ipak, njegova izuzetna prirodna otpornost na bolesti čini ga idealnim za ekološki uzgoj bez ikakve upotrebe pesticida.
Plodovi kiselkasto-slatkog okusa najbolji su kada potpuno sazru i omekšaju, a iako se mogu jesti svježi, njihova prava vrijednost dolazi do izražaja kroz preradu u vrhunske domaće sokove, sirupe, džemove i rakiju.
Glas Srpske
