Zoran Tegeltija, direktor Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, saslušan je pred Komisijom za borbu protiv korupcije Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH, a povodom namjere Uprave da kupi objekte u Banjaluci.
Podsjetimo, riječ je o kupovini zgrade Glavne kancelarije Uprave za indirektno oporezivanje (UIO) BiH, te objekta Regionalnog centra, a za šta je Savjet ministara BiH prošle godine odobrio još 37 miliona KM, čime Uprava sada na raspolaganju ima 103,4 miliona KM sa PDV-om.
Na pitanje da li je tačno da je ministar finansija BiH izdao usmeno naređenje za povećanje iznosa za nabavku objekata UIO BiH u Banjaluci za 37 miliona KM, Tegeltija je kazao da je morao postojati zahtjev UIO BiH za povećanje tog iznosa.
Branislav Borenović, predsjedavajući Komisije, pitao je da li se Upravni odbor UIO, čiji je Tegeltija bio član, kao ministar finansija RS, bavio preporukama revizije da se izmijene uslovi tendera, prije svega zahtjev da objekat ima 12.000 kvadrata i da bude udaljen najviše tri kilometra od sadašnjeg sjedišta Uprave, na šta je Tegeltija rekao da uslove tendera ne može mijenjati UIO, nego Savjet ministara BiH.
“Oni su to uradili 2024. U Banjaluci na tržištu nema zemljišta na kojem bi se mogao graditi objekat za UIO. Ministarstvo je dobilo revizorsko mišljenje sa skretanjem pažnje. Ovo je budžet, to nije odluka o višegodišnjim kapitalnim ulaganjima. I znate ko može odobriti sredstva, samo poslanici. To je cijela procedura. Povećanje je predloženo na osnovu zahtjeva UIO BiH”, odgovorio je Tegeltija.
Podsjetio da se o nabavci zgrade priča 18 godina, da su 2007. godine obezbijeđena dva miliona KM za kupovinu zemljišta za izgradnju objekta, ali da se nije mogla obezbijediti adekvatna lokacija.
“Godine 2013. se mijenja koncept i umjesto izgradnje traži se gotov objekat. Nekoliko tendera je propalo jer nije bilo ponuda”, rekao je Tegeltija.
Kazao je da je tek 2020. godine dostavljena ponuda, ali je ona, rekao je, bila znatno skuplja od planiranih 37 miliona KM, koje je UIO tada imao na raspolaganju.
Na konstataciju iz Komisije da je 2020. godine Privredna komora kupila objekat za 2.900 KM po kvadratu, dok je ponuda UIO BiH stigla za skoro 6.000 KM, Tegeltija je rekao da to poređenje nije relevantno.
“UIO je uradio ono što je morao uraditi, zatražio je dodatna sredstva. Nije to jedini projekat koji je zahtijevao dodatna sredstva. UIO je angažovao eksperte da ocijene ponudu i na osnovu nje je tražio dodatna sredstva. Na poziciji imamo 103 miliona, od čega su 32 miliona za Regionalni centar, oko 68 miliona za Glavnu kancelariju, te nešto više od tri miliona za opremanje”, naveo je Tegeltija, te dodao da još uvijek nije raspisan tender za nabavku zgrade UIO, ali da očekuje da će biti više ponuđača.
Na pitanje Borenovića da li je realan iznos za zgradu, Tegeltija je rekao:
“O cijenama ne želim da govorim, niti da prejudiciram kako će izgledati sljedeća ponuda na tenderu. On će izgledati drugačije. Što se tiče UIO BiH, sve će biti javno, imaćete uvid u sve, samo da Uprava dobije prostor”, naveo je Tegeltija.
Upitan da li se ovdje radi o sukobu interesa s obzirom na to da je Mile Radišić i njegov “Grand Trade” bio jedini ponuđač u prethodna dva tendera, a da je on kum Milorada Dodika, predsjednika Republike Srpske, Tegeltija je uzvratio:
“Imam slično pitanje, ako ste sa nekim u sukobu, da li biste sve uradili da taj neko ne dobije posao iako ga zaslužuje?”
Upitan da kaže da li je njegov zahtjev, dok je bio ministar finansija 2023, da se poveća izdvajanje za nabavku objekta bio usmjeren da se obezbijedi kupovina zgrade “Grand Trade”, Tegeltija je rekao ne, te dodao da je povećanje tražio na osnovu zvaničnog zahtjeva UIO, a ne na osnovu usmenog zahtjeva, kako je utvrdila revizija.
Po ovom pitanju, Komisija za borbu protiv korupcije PD PS BiH u utorak, 18. februara, saslušala je i predstavnike Kancelarije za reviziju institucija BiH.
Borenović je nakon saslušanja rekao da su tada dobili ozbiljne navode da je došlo do kršenja zakona i procedura, sa namjerom da se pogoduje kupovini od samo jednog ciljanog ponuđača.
