Godinu za nama su obilježili krupni politički događaji u svijetu, ali i velike tehnološke novine. Može se slobodno reći i da su tehnologija i politika danas postale u potpunosti isprepletene, budući da je sektor informatike i elektronike najvrijedniji na svijetskim berzama. Gotovo polovina od 500 stotina najvećih kompanija u svijetu (Fortune 500) su iz svijeta tehnologije, a u prvih 100 – čak dve trećine.
Tako su i osnivači i lideri ovih kompanija (CEO) postali globalno uticajne ličnosti. Bill Gates je možda i najpoznatiji, a danas se bavi i smanjenjem gladi u Africi, te programima vakcinacije protiv različitih bolesti.
Larry Ellison, osnivač kompanije Oracle, godinama je važio za tihog milijardera, ali je u protekloj godini postao i čest gost različitih emisija i foruma. Ellison je i u posljednjih godinu dana napredovao na listi najbogatijih ljudi u svijetu, pa se sada nalazi na trećem mjestu, sa bogatstvom procijenjenim na 210 milijardi dolara.
Elon Musk, osnivač nekoliko kompanija, od kojih je najpoznatija Tesla, za proizvodnju električnih automobila, takođe je i vlasnik društvene mreže X (nekadašnjeg Twittera). Ova mreža je odigrala ključnu ulogu na predsjedničkim izborima u SAD-u na kojima je pobijedio Donald Trump. Musk je ne samo podržavao Trumpa na svojoj društvenoj mreži, već se i lično uključio u izborni proces sa svojevrsnom lutrijom – po milion dolara su dobijali pojedini srećnici, kojima je jedini uslov bio da dovedu deset novih glasača za republikance i Trumpa.
Stručnjaci i analitičari napominju da je ovo “samo najava talasa, zapravo cunamija koji dolazi”, a tiče se direktnog upliva tehnoloških milijardera u državnu i globalnu politiku. Tome doprinosi i činjenica da je pitanje proizvodnje čipova, kompjutera, pa čak i manjih elektronskih komponenti u SAD-u i EU proglašeno za strateško u domenu nacionalne odbrane, ekonomske stabilnosti i kreiranja novih radnih mjesta.
Zategnuti odnosi sa Kinom zbog pitanja Tajvana postali su još zategnutiji vijestima da bi Kina mogla u domaćim fabrikama čipova da osvoji novu tehnologiju proizvodnje od tri nanometara, za koju Vašington tvrdi da je zapravo ukradena američka intelektualna svojina.
Kineski giganti, kao što je SMIC su već u procesu proizvodnje novom tehnologijom od pet nanometara, sa 130 miliona tranzistora po kvadratnom milimetru, a očekuje se da već u 2025. osvoji i proizvodni proces od tri nanometara. Ovakve tehnologije su do sada bile rezervisane samo za tajvanskog giganta TSMC, južnokorejski Samsung i holandski koncern ASML, koji su svi u američkoj sferi uticaja.
‘Digitalni mozak’
Na pitanje najnovijih čipova se nadovezuje i oblast vještačke inteligencije, koju oni pokreću. Procesori za tzv. NPU (čipovi za mašinsko učenje) takođe su postali strateška tehnologija. Vještačka inteligencija je već u primjeni u desetinama hiljada kompanija i proizvodnih procesa i usluga, a očekuje se da će u narednoj deceniji zamijeniti i do 30 odsto radne snage u mnogim privrednim oblastima. Koliki će ovaj broj ukupno biti danas je teško reći, a procjene idu od 80 miliona radnika do 2030. do čitavih 350 miliona do 2035. godine.
Zamjena nekih poslova vještačkom inteligencijom se već dešava u oblastima precizne proizvodnje, robotike i autoindustriji, gde je kompjuter i softver nekoliko puta precizniji od bilo kog ljudskog radnika. Trend digitalnog mozga će u nekoliko narednih godina naročito biti izražen i u oblasti usluga, posebno finansijskih, call-centara (tehničke podrške), te u turizmu.
Različite aplikacije, web sajtovi i softveri sa AI algoritmima se ne zamaraju, te su uvijek spremni da pružaju informacije – 24 sata dnevno. Aplikacije za rezervisanje hotela su već danas daleko bolje i brže od ljudi, a nude čak i neprimjetno povezivanje letova, smještaja i drugih turističkih usluga.
I van fabrika i industrije, AI postaje sveprisutan. Svaki novi smartfon, tablet ili laptop već ima ugrađenu neku od AI opcija (poput Microsoft Copilot unutar Windowsa) te softver koji u svom radu koristi AI algoritme. Ovo je naročito trend u oblasti kreativnog softvera za obradu slika, video zapisa i zvuka, koji već neko vrijeme koriste AI da poboljšaju fotografije ili samostalno montiraju video.
Vještačka inteligencija već i sama može da stvara potpuno realistične video zapise, pa čak i kratke filmove, a u 2025. se očekuje da će usluge kao što je Sora dostići holivudski nivo realističnosti. Ovakvi softveri mogu i da koriste i likove preminulih glumaca, pa će vrlo uskoro moći oživeti Franka Sinatru ili Elvisa da glume u novim filmskim ostvarenjima.
Zakonska regulativa kasni
Vještačka inteligencija je već prisutna i u električnim automobila sa samostalnim upravljanjem (self driving). Modeli poput “Tesla Autopilot” i “Cadillac Super Cruise” već mogu da pruže vožnju, a da vozač ne drži ruke na upravljaču. U testovima se pokazalo da kompjuter može da reaguje i do tri puta brže od čovjeka u opasnim situacijama u saobraćaju. Zakonska regulativa kasni za ovakvom tehnologijom, čak i u najrazvijenijim zemljama, poput većine zemalja EU.
Iako je planovima Brisela predviđeno da do 2035. godine većina automobila na putevima bude električno, sa opcijama samostalne vožnje, i dalje nedostaje zakonska regulativa u mnogim državama članicama. Za sada je čak i u najnovijim automobilima neophodno da vozač drži ruke na volanu, iako zapravo automobilom upravlja kompjuter i AI softver. Manje zemlje EU se takođe žestoko protive postepenom ukidanju vozila sa unutrašnjim sagorevanjem, pa čak i hibridnih vozila u narednoj deceniji iz razloga što jednostavno ne mogu finansijski da podrže potpuno nove automobile za većinu građana.
Desetine miliona novih električnih automobila će u narednim godinama zahtevati i potpuno novu mrežu brzih punjača pored autoputeva, za šta će biti neophodne i desetine milijardi eura novih investicija. Ova godina će svakako biti ključna kada je u pitanju veći upliv novih tehnologija u sferi ličnog prevoza, transporta i javnog prevoza, sa akcentom na masovnijem usvajanju električnih vozila. Još uvek nije u potpunosti rešeno ni pitanje reciklaže baterija iz starih ili oštećenih električnih vozila.
Ovakva reciklaža je izuzetno štetna po životnu sredinu, sa velikom količinom štetnih gasova i metala koji se tom prilikom oslobađaju. Postoje i neke najave da će ovakve fabrike biti otvarane u Rumuniji i Bugarskoj, te zemljama Zapadnog Balkana, što je malo vjerovatno, budući da postoji manjak stručnjaka i radne snage u ovoj oblasti.
Izvor: Capita.ba/Al Jazeera Balkans/Agencije
Foto: Pixabay
