Cijene zlata u proteklih pet godina, zahvaljujući između ostalog i inflacionom okruženju, porasle su za 80 odsto, te je ovaj plemeniti metal ponovo došao u investicioni fokus. Uncom zlata na svjetskim tržištima ovih dana trguje se po cijeni od oko 2.900 dolara, te ne bi bilo iznenađujuće da uskoro premaši i psihološku granicu od 3.000 dolara.
Tim povodom bacili smo pogled na svjetsku proizvodnju zlata, u kojoj dominiraju države sa velikim teritorijama. Prema procjenama Američkog geološkog zavoda ( United States Geological Survey – USGS), prošle godine je u svijetu proizvedeno oko 3.300 tona zlata, pedesetak tona više nego u 2023. godini.
Najveći proizvođač bila je Kina sa 380 tona. Vrhunac proizvodnje ta je država dostigla 2016. godine sa iskopanih 455 tona zlata, ali uprkos padu, godišnja proizvodnja joj nije pala ispod 300 tona. Pored toga što prednjači u proizvodnji, Kina je i jedan od najvećih svjetskih potrošača zlata, sa godišnjom potrošnjom koja prelazi 800 tona.
Na drugom mjestu prošle godine našla se Rusija sa proizvodnjom od 310 tona, što je ostalo na nivou iz 2023. godine. Kao i kod drugih država, proizvodnja zlata u Rusiji se ne mijenja drastično iz godine u godinu, ali se u dužim periodima mogu uočiti preovlađujući trendovi – još 2017. godine Rusija je proizvodila 255 tona.
Nakon Rusije slijedi Australija sa prošlogodišnjom proizvodnjom od 290 tona, dok listu pet najvećih popunjavaju i Kanada sa 200 tona i Sjedinjene Američke Države sa proizvodnjom od 160 tona zlata.
Uz prosječnu cijenu zlata od oko 2.400 dolara po unci u 2024. godini, ukupna godišnja globalna proizvodnja prošle godine vrijedila je oko 250 milijardi dolara.
Američki geološki zavod navodi da se oko 45 odsto godišnje proizvodnje zlata potroši na izradu nakita, dok centralne banke i slične institucije kupuju dodatnih 21 odsto, 19 odsto se slije u poluge, sedam odsto se troši za izradu kovanica i medalja, oko šest odsto završi u elektronici i elektroindustriji, a preostalih jedan odsto se koristi u ostale svrhe, prenosi Euronews.com.
