Masovan odlazak najbolje se osjeti u manjim mjestima, ali emigracije osjete i veliki gradovi. Iako su negativne tendencije širom svijeta usporile odlazak iz Bosne i Hercegovine, one ga nisu zaustavile. Prema brojkama ostali smo bez četiri ili pet velikih gradova.
“Procjena broja stanovništva se kreće od 2,9 do tri miliona stanovnika, što znači da je BiH u periodu od 2013. do 2025. napustilo 400-450 hiljada ljudi. To su ljudi koji su u vitalnoj dobi, odnosno radno sposobno stanovništvo”, naveo je Amer Osmić, profesor na Fakultetu političkih nauka Sarajevo za N1.
To se itekako osjeti naročito na tržištu rada gdje nedostaje radnika u brojnim sektorima. S druge strane jasno je da će bez demografskog oporavka u pitanje doći i penzioni i zdravstveni sistem. Problematično je što u svemu tome, ističe profesor Osmić, nedostaje sistemska vizija za narednih pet ili 10 godina. Istraživanja pokazuju da je ključni razlog za odlazak ljudi osjećaj besperspektivnosti odnosno mišljenje da bh. društvo ne ide naprijed i da nema nade da će biti bolje.
“Mi često želimo da krenemo iz nekog povratničkog sela navečer i onda se najbolje vidi da od 60-70 obnovljenih kuća, nema 10-11 kuća gdje je svjetlo. Kada krenete iz Srbije od granice do Sarajeva vidjet ćete pusta sela, mrak, sablasno. Jedino svjetlo je svjetlo od vašeg auta”, istakla je za N1 Mirhunisa Zukić iz Unije za održivi povratak.
Jer pozitivno svjetlo od institucija konstantno izostaje. Mnogo je mogućih modela podsticaja, ističu naši sagovornici, kako bi se ljudi vratili: od pojednostavljivanja procedura za osnivanje biznisa, do podsticaja za njihovo pokretanje. Ključno je kreiranje društva gdje je ugodno i sigurno boraviti, a trenutno smo od toga jako daleko.
“Treba da obratimo pažnju, te da uperimo prste prema malim sredinama jer oni trebaju biti pokretači i kako bi se što više naše radne snage vratilo. Uvijek kažem: u BiH ste svoj na svome, treba biti uporan i raditi”, dodao je Dominik Raškaj, urednik portala BoljiPosao.ba.
I sada ima onih koji se žele vratiti i koji se vraćaju. Prema istraživanjima 15 posto stanovništva koje je otišlo prije četiri godine želi da se vrati. Neki su to i učinili. Tako se naprimjer od početka ove godine u škole Tuzlanskog kantona vratilo 136 učenika sa svojim roditeljima iz inostranstva. Vratili su se iz ukupno 19 država, a najviše ih je stiglo iz Njemačke, zatim iz Slovenije.
“Povratak u domovinu još statistički nije značajan u mjeri u kojoj bi trebao biti. Svaki povratak treba analizirati i vidjeti zašto su se vratili, da li je razlog društveno-kulturni ambijent ili nešto drugo. To treba analizirati i onda te vrijednosti promovirati”, kazao je Osmić.
Jasno je da je broj onih koji su se vratili u odnosu na one koji su otišli zanemariv. Dodatno zabrinjavaju statistički podaci o broju umrlih i broju rođenih. Negativan prirodni priraštaj bilježi se još od 2009. godine. Svake godine zbog toga imamo šest hiljada manje stanovnika, pa tako osim emigracije, bijela kuga ubrzava pretvaranje Bosne i Hercegovine u zemlju staraca.
