Nakon osmomjesečnog zatišja, ponovo je izbila afrička kuga svinja u Semberiji i to na manjem porodičnom gazdinstvu u selu Gornji Zagoni.
Ovo je alarm za uzgajivače da nema opuštanja i da se moraju pridržavati biosigurnosnih mjera, da se ne bi ponovio scenario iz 2023. godine, kada su imali višemilionsku štetu.
Žarište je sanirano, a promet životinja zabranjen u zoni zaraženog i ugroženog kruga – 10 kilometara od mjesta izbijanja afričke kuge svinja. Posljednje žarište u Srpskoj bilo je 29. avgusta prošle godine u Pelagićevu.
Za sada je nepoznato kako je došlo do izbijanja afričke kuge svinja na porodičnoj farmi u Gornjim Zagonima, na kojoj su uginule dvije svinje, a dvije eutanazirane. Јoš dvije farme u selu pod lupom su veterinara i inspektora jer se sumnja na virus.
– Ako znamo da smo imali štete koje su bile 25 miliona KM i koje su uredno isplaćene od Vlade i odnosno Ministarstva, ne smijemo apsolutno ni mi proizvođači, odgajivači svinja da se opuštamo niti bilo ko drugi ko je u lancu proizvodnje. Ispostavilo se da je odluka Vlade i Ministasrtva poljoprivrede da se zabrani promet svinja i prasadi po stočnim plijacama bila apsolutno ispravna – rekao je Slobodan Petrić iz Udruženja uzgajivača svinja Republike Srpske.
Strogo poštovanje biosigurnosnih mjera i nadzor prilikom prometa i transporta svinja, jedini su način da se preduprijede štete. Afrička kuga svinja ne miruje ni u zimskom periodu.
– Podsjetio bih da je virus izuzetno otporan i u uslovima niskih temperatura, čak i u svinjskim zaleđenim polutkama može opstati nekoliko mjeseci i godinu dana u sekretima organskim materijama kao što je krv u transportnim sredstvima koja nisu adekvatno očišćena – pojašnjava veterinar Slaviša Cacanović.
Biosigurnosne mjere za sada su jedini način borbe protiv ove pošasti. Apelovano je na ugostiteljske objekte da meso nabavljaju isključivo iz objekata koji su pod nadzorom ovlaštenih veterinara.
Žarište bolesti registrovano je i u Milićima, ali ovi slučajevi nisu povezani.
– Klinička slika koja se pokazala kod ovih životinja apsolutno je atipična u odnosu na afričku kugu koja se javila u početku. Ona protiče u hroničnoj formi. Životinje su uginule bez promjene na koži, povišene temperature i bez nagle smrti, što je bio slučaj i što je karakteristično za afričku kugu svinja – navodi Negoslav Lukić, pomoćnik ministra za veterinarstvo.
Apelovano je na uzgajivače svinja da odmah prijave svaki sumnjiv slučaj veterinarskim službama da bi se spriječilo širenje bolesti, jer virus i dalje cirkuliše. Resorno ministarstvo izdvaja značajna sredstva i za monitoringe slinavke i šapa, najzaraznije bolesti papkara koja se pojavila u Njemačkoj pojavila prije nekoliko dana, kuge malih preživara koja je izbila u Bugarskoj, Rumuniji i Grčkoj, kao i ostalih zaraznih bolesti koje su na listi A Svjetske zdravstvene organizacije za zaštitu zdravlja životinja.
