Pravoslavna crkva 11. septembra obilježava Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja, dan posvećen stradanju jednog od najvećih hrišćanskih svetitelja i proroka.
Sveti Jovan Krstitelj, koji je krstio Isusa Hrista u rijeci Jordan, stradao je po naređenju cara Iroda. Prema Jevanđelju, Irod je, na nagovor Irodijade, naredio da Jovanu bude odsječena glava i da se ona donese na tacni.
Jovan je prethodno javno osuđivao Irodov brak sa Irodijadom, ženom njegovog brata. Irod je zbog toga naredio da Jovana zatvore, a nakon jedne gozbe i obećanja koje je dao Irodijadinoj kćerki Salomi, pristao je da ispuni njen zahtjev, da joj donese glavu Svetog Jovana.
Dan strogog posta
Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja jedan je od dana kada pravoslavni vjernici poste strogo, bez obzira na to koji dan u sedmici praznik pada.
Post na ovaj dan podsjeća na stradanje Svetog Jovana, ali i na značaj uzdržavanja, molitve i duhovnog preispitivanja.
Zašto se praznik naziva Usjekovanje?
Naziv praznika potiče od riječi usjeći, odnosno odsjeći, i direktno ukazuje na stradanje Svetog Jovana Krstitelja. U crkvenom kalendaru praznik se zato naziva Usjekovanje glave Svetog Jovana Krstitelja.
Ovaj praznik ujedno je i dan sjećanja na čovjeka koji je svoj život posvetio propovijedanju pokajanja i pripremanju naroda za dolazak Spasitelja.
Zbog toga se vjernici na ovaj dan, osim posta, pozivaju na molitvu, pokajanje, praštanje i preispitivanje sopstvenih postupaka.
Iako su brojna narodna vjerovanja sačuvana do danas, suština praznika nije u strahu od toga šta se „smije“ ili „ne smije“ raditi, već u sjećanju na mučeničku smrt Svetog Jovana Krstitelja i duhovnom značaju koji ovaj dan ima za pravoslavne hrišćane.
ATV
