– Ovakvo propisivanje ne ostavlja dispoziciju sudu, da zavisno od konkretnih okolnosti i činjenica u predmetu, i uvezi s tim, shodno slobodnom sudijskom uvjerenju postupajućeg sudije, odluči da li će usvojiti takav zahtjev – saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.
Dalje navode da se u slučaju zamjene kazne zatvora novčanom kaznom na način kako je to propisano osporenom normom, dovodi u pitanje realizacija principa individualizacije kazne, odnosno odredbe predmetnog zakonika koje definišu svrhu kažnjavanja, što je suprtno načelu vladavine prava, jer dovodi do pravne nesigurnosti i pravne neizvjesnosti u primjeni prava.
– Kako je novčana kazna sankcija imovinskog karaktera, ovakvim propisivanjem su po ocjeni Ustavnog suda osuđena lica dobrog materijalnog stanja, koja mogu platiti novčanu kaznu umjesto izdržavanja kazne zatvora, stavljena u privilegovan položaj u odnosu na osuđene koji su lošeg ili slabijeg imovnog stanja, zbog čega nisu u mogućnosti da traže zamjenu kazne zatvora novčanom kaznom. Osporena odredba dovodi do različitog tretiranja osuđenih lica koja se nalaze u istoj pravnoj situaciji samo po osnovu imovinskog stanja – saopšteno je iz Ustavnog suda Republike Srpske.
