More i odmor dobar su način da se opustite i ojačate zdravlje, ali imaju i svoju drugu stranu, posebno ako patite od hroničnih bolesti kao što je visok krvni pritisak.
Dr Dunja Crnogorac na svom Instagram profilu upozorava da osobe sa povišenim krvnim pritiskom ne bi trebalo dugo da borave na jakom suncu i vrućini zato što visoke temperature opterećuju kardiovaskularni sistem na nekoliko načina.
Kako vrućine djeluju na kardiovaskularni sistem?
Pod uticajem toplote šire se krvni sudovi, organizam nastoji na taj način da se rashladi, ali kod osoba sa hipertenzijom sve može da dovede do naglog pada krvnog pritiska, vrtoglavice, slabosti ili čak nesvjestice, objašnjava dr Crnogorac.
U isto vreme tijelo znojenjem gubi tečnosti i elektrolite, a dehidracija smanjuje volumen krvi i može poremetiti regulaciju krvnog pritiska. U ovim okolnostima povećano je opterećenje srca, koje mora jače da radi kako bi održalo cirkulaciju i rashladilo tijelo.
Kako lijekovi utiču na vrijednosti pritiska?
Dr Crnogorac kaže da određeni lijekovi za hipertenziju (na primjer, diuretici, beta-blokatori i drugi antihipertenzivi) mogu da povećaju rizik od dehidracije, pregrijavanja ili prevelikog pada pritiska na vrućini.
“Veći je rizik od toplotne iscrpljenosti i toplotnog udara, posebno kod starijih osoba i onih sa srčanim ili bubrežnim bolestima. Sve navedeno ipak ne znači da osoba sa hipertenzijom uopšte ne smije na sunce. Preporučuje se izbjegavanje boravka napolju u najtoplijem dijelu dana (otprilike 10 do 18 časova). Unosite dovoljno tečnosti, limunade, vode u skladu sa preporukama ljekara, naročito ako postoje srčana ili bubrežna oboljenja, nosite laganu i svijetlu odjeću, boravite u hladu i pravite česte pauze. Ako osjetite jaku vrtoglavicu, konfuziju, nesvjesticu, bol u grudima ili otežano disanje, potrebno je odmah potražiti medicinsku pomoć”, naglašava dr Crnogorac.
Znoj odnosi bitne elektrolite
Hipertenzija nastaje kada je dugotrajno povišen pritisak krvi na zidove krvnih sudova. Zbog toga srce mora da radi jače kako bi pumpalo krv, a sve povećava rizik od srčanog i moždanog udara i drugih kardiovaskularnih oboljenja.
U isto vrijeme znojenjem se gube elektroliti kao što su natrijum, kalijum i magnezijum – minerali važni za pravilan rad srca i krvnih sudova.
Pojačano znojenje dovodi do gubitka tečnosti i elektrolita, što smanjuje količinu krvi u krvotoku. U ovim okolnostima kod osoba sa hipertenzijom može da dođe do pada krvnog pritiska, praćenog osećajem slabosti ili vrtoglavice.
Simptomi na koje treba obratiti pažnju
U slučaju da dođe do osjećaja nesvjestice ili gubitka svijesti, vrtoglavice, ubrzanog rada srca, mučnine, glavobolje, grčeva u mišićima, prekomjernog ili potpunog odsustva znojenja, odmah pređite u hladniji prostor, rashladite tijelo mlakom ili hladnom vodom i pijte dovoljno bezalkoholnih napitaka.
Ako se tegobe ne povuku ili se pojave zbunjenost, kolaps, gubitak svijesti ili bol u grudima, otežano disanje, mučnina i znojenje, neophodno je odmah potražiti hitnu medicinsku pomoć, jer ovi simptomi mogu ukazivati na ozbiljno stanje, uključujući srčani udar, prenosi Kurirzdravlje.
Ljekari potvrđuju da toplotni talasi mogu dovesti i do povećanja i do smanjenja krvnog pritiska. Ipak, redovna kontrola krvnog pritiska, dovoljan unos tečnosti, izbjegavanje pregrijavanja i pravilno uzimanje terapije značajno smanjuju rizik od komplikacija.
Srpskainfo
