Iz godine u godinu sve je veća potreba za angažovanjem logopeda u školama u Republici Srpskoj jer sve više mališana ima problema sa mucanjem i drugim glasovno-govornim poremećajima, saglasni su direktori obrazovnih ustanova.
Upozoravaju da je djece sa problemima u razvoju govora i jezika u Republici Srpskoj sve više, a u školama nema dovoljno logopeda da bi na odgovarajući način pomogli.
Iako smo od Ministarstva prosvjete i kulture Republike Srpske tražili informaciju koliko je logopeda angažovano, te kolika je stvarna potreba za ovim kadrom u skoro 190 osnovnih škola u Srpskoj, odgovor do zaključenja ovog broja “Nezavisnih novina” nismo dobili.
Tatjana Vilendečić, direktorica Osnovne škole “Vuk Stefanović Karadžić” Banjaluka, kazala je u razgovoru za “Nezavisne novine” da njihova škola nema logopeda, te da imaju psihologa i pedagoga.
“Smatramo da postoji potreba za angažovanjem logopeda u svakoj školi ili ako nema puno radno vrijeme, onda da barem jedan logoped radi u dvije škole”, kazala je Vilendečićeva.
Pojasnila je da najveći problem mališani imaju sa izgovaranjem pojedinih slova, ali imaju probleme i sa mucanjem, mada, kako kaže, u manjoj mjeri.
“U posljednje vrijeme, u odnosu na prethodne generacije, javlja nam se više djece koja imaju problema sa izgovaranjem pojedinih slogova riječi, tepanjem, ali je to uglavnom prouzrokovano provođenjem previše vremena ispred TV ekrana ili telefona”, kazala je Vilendečićeva.
Istakla je da djeca koja idu u ovu školu, ako imaju potrebu da posjećuju logopeda, uglavnom idu u Centar “Zaštiti me”.
Zdravko Budimir, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola prijedorske regije, kazao je u razgovoru za “Nezavisne novine” da sa svakom novom generacijom primjećuju da je sve veća potreba za angažovanjem logopeda.
“Mi u Prijedoru imamo mjesečnu saradnju sa Centrom ‘Sunce’ koja uključuje logopedske tretmane, tako da svaka škola ima mogućnost, u skladu sa svojim potrebama, da zatraži da logoped bude prisutan u školi”, kazao je Budimir.
Upozorava da je potrebu djece za logopedom velikim dijelom uzrokovalo i digitalno doba, odnosno izloženost ekranima, pogotovo telefonima.
“Laka dostupnost telefona i TV ekrana bukvalno tjera djecu logopedima”, kazao je Budimir.
Da novim generacijama treba sve više pomoć logopeda, kaže i Ljubiša Blagojević, predsjednik Aktiva direktora osnovnih škola dobojske regije.
“Djeca su od najranijeg uzrasta izložena telefonima i ekranima”, kazao je Blagojević i istakao da, što je nekad djeci u tom uzrastu bila duda, sada je to telefon.
Jedna Banjalučanka kaže da njen sin ove godine treba da krene u školu, a mnogo slova ne izgovara pravilno i tepa, pa već neko vrijeme posjećuje logopeda.
“On pola slova ne izgovara kako treba, ali od odlaska kod logopeda vidi se napredak. Svaki put kad odemo dobije zadatak koji treba ispuniti do sljedećeg puta. Nadam se da ćemo ubrzo prevazići problem”, rekla je ova Banjalučanka.
